NATO na prekretnici: ‘Nemamo dovoljno streljiva za sebe i za Ukrajince, čekaju nas goleme promjene‘
Ako nastavite slati streljivo Ukrajini morate procijeniti kakav rizik preuzimate po vlastitu spremnost na obranu, rekao je predsjednik vojnog odbora NATO-a
Najviši obrambeni dužnosnici u Europi kažu da su zbog manjka zaliha oružja i streljiva zapadnih saveznika potrebni hitni razgovori o tome na koji način nastaviti pomagati Ukrajini, piše portal Defense News.
Članice NATO-a koje su poslale oružje i opremu vrijedne milijarde dolara sada se tako muče da ispune vlastite obveze koje zahtijeva NATO-ov ugovor o kolektivnoj obrani. Odluke koje će sada donijeti mogle bi zato imati posljedice za njihovu vlastitu sigurnost, ali i po krajnji rezultat ukrajinske borbe protiv Rusa.
"Ako nastavite slati oružje, streljivo i opremu Ukrajini morate procijeniti kakav rizik preuzimate po vlastitu spremnost na obranu", rekao je predsjednik vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, na Halifax International Security Forumu ovog vikenda.
Nestašica streljiva
Bauer tvrdi kako posebice vlada nestašica streljiva.
"U godinama prije donacija Ukrajini, neke države održavale su zalihe na pola kapaciteta ili čak na manje od toga. Tako su postupale jer su smatrale kako je rizik od rata u njihovu susjedstvu nizak ili si pak nisu mogle priuštiti veća ulaganja. No većina nacija sada shvaća kolika je zapravo rizik od rata velik", rekao je Bauer.
Premda su i gubici vojnika, tenkova i zrakoplova na bojnom polju znatno oslabili Rusiju, ukrajinski saveznici moraju napraviti komplicirane izračune o sposobnosti i brzini kojom Rusija može rekonstruirati svoje snage, dodao je admiral.
"Rusi imaju iste probleme koje imamo mi u pogledu svojih zaliha", zaključio je Bauer.
Govoreći na istom forumu putem videojavljanja predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Rusiji ne treba dati oduška, te je odbacio ideju o kratkom primirju s Rusijom.
“Prestanak rata na taj način ne jamči mir. Rusija sada traži kratko primirje, što je zapravo samo predah da povrati snagu. Neki bi to mogli nazvati krajem rata, ali takva pauza će samo pogoršati stvari”, rekao je Zelenski.
Načelnik stožera obrane Kanade, general Wayne Eyre, rekao je da je balansiranje između ukrajinskih potreba za pomoći i potreba za opremanjem kanadske vojske "nešto što ga drži noćima budnim".
Kanada je inače Ukrajini donirala haubice M777 i više od 25.000 komada 155 milimetarskog streljiva ranije ove godine. Zabrinuti general Eyre posjetio je pak ranije ovog mjeseca tvrtku General Dynamics Ordnance and Tactical Systems kako bi vidio na koji način i koliko je moguće povećati proizvodnju 155 milimetarskog streljiva.
"Nije baš jednostavna situacija kada ste ovisni o izuzetno kompliciranim opskrbnim lancima, posebno za proizvodnju streljiva koje nam je prijeko potrebno", otkrio je Eyre.
Seizmičke promjene
Države čije su vojske od Hladnog rata doživjele rezanje budžeta za obranu, čekaju seizmičke promjene.
"U mojim oružanim snagama smo 30 godina suočeni s redukcijama i smanjenjima. Imali smo mnogo vremena za pripremu, ali nismo imali novca. Sada su se pojavile ambicije, proračun raste. Ambicije i zahtjevi su dakle visoki, ali vremena više nema - kazao je vrhovni zapovjednik švedske vojske Michael Byden.
Jedan od izazova, rekao je Bydén, jest to što gotovo svaka zapadna zemlja traži da industrija poveća proizvodnju kako bi zadovoljili svoje rastuće obrambene potrebe.
Ova situacija akutan je izazov za neke od najmanjih članica NATO-a, poput Nizozemske, koja se čak i prije donacije više od 800 milijuna dolara vrijedne pomoći Ukrajini, mučila da ispuni svoje obveze prema NATO-u. General Onno Eichelsheim, šef obrane Nizozemske, rekao je da nizozemske zalihe "nisu bile tako visoke" ni kada je Nizozemska odlučila poslati Ukrajini streljivo za haubice od 155 mm i rakete protuzračne obrane.
Nizozemska vlada i drugi europski saveznici razgovarali su s industrijom o svojim dugoročnim planovima nabave kako bi potaknuli povećanje proizvodnje ― i kako odrediti prioritet isporuka na temelju toga koja zemlja najviše treba oružje. Jedan od ciljeva je izgraditi obrambenu industriju Europe i ne ovisiti previše o SAD-u.
Ne možemo se osloniti na SAD
"Moramo se bolje koordinirati - posebno unutar europskog kontinenta - jer moramo ispuniti određenu stratešku autonomiju u Europi", rekao je Eichelsheim. “Ne možete se osloniti samo na SAD ili druge partnere ako je potreba tolika. Zato što nam SAD neće moći potpuno pomoći, što smo mislili u prošlosti. To nije istina.”
Bauer je pak kritizirao tvrtke koje se bave proizvodnjom oružja, rekavši da nakon što su članice NATO-a povećale vojne proračune kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine 2014., industrija nije proširila svoje proizvodne linije kako bi na to odgovorila. Umjesto toga, kako kaže Bauer, samo je naplaćivala više.
Osim povećanja narudžbi, smatra Bauer, zapadni saveznici bi trebali pronaći načine za financiranje obrambene industrije, ojačati opskrbne lance i uključiti vojne dobavljače u raspravu o "vrijednostima" o njihovoj ulozi u očuvanju međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.
Eric Fanning, izvršni direktor Udruge zrakoplovne industrije sa sjedištem u SAD-u, pak, staje u obranu industrije.
“Ove tvrtke imaju dioničare. One ne mogu planirati na temelju toga hoće li se nešto dogoditi ili ne. Države moraju poslati jasan signal o tome što žele, a industrija će odgovoriti. Sposobnost industrije da poveća proizvodnju streljiva ovisi o tome jesu li dobili ugovore. Ne bave se proizvodnjom olovaka. Streljivo je ovisno o cijelom opskrbnom lancu, a za njegovu pokretanje potrebno je vrijeme”, zaključuje za Defense News, Fanning.
