Neki Hrvati baš ne žele u vojsku: Pogledajte koliko ih je potpisalo peticiju protiv vojnog roka

Glavni stožer Oružanih snaga već je pripremio prijedlog o uvođenju obveznog služenja vojnog roka i čeka “zeleno svijetlo” vlade da bi otpočeo sa slanjem prvih poziva koji će se mladićima starijim od 18 godina početi slati u siječnju 2025. godine.

Obika će, naveo je ministar obrane Ivan Anušić, trajati svega tri mjeseca, a neće biti pošteđeni ni pojedinci koji su računali na priziv savjesti jer toga više – nema. Mladići koji odbijaju nositi oružje dobivat će druge zadatke, slagat će se kampovi, kopati rovovi, nositi municija, oprema i slično.

Sudeći po prvim reakcijama mladih Hrvata, uvođenje obveznog vojnog roka im nikako nije sjelo. Društvene mreže zapalile su se u sekundi, što i nije neko iznenađenje obzirom da se u prijašnjem služenju vojnog roka na priziv savjesti pozvalo 90% potencijalnih vojnika.

Masovno potpisivanje peticije

No, to nije sve… Istoga dana kada je Anušić objavio ovu vijest, osvanula je inicijativa “Potpiši peticiju protiv obveznog vojno roka” koja se munjevito popunjava. Do ovoga trenutka potpisalo ju je više od 2600 Hrvata i tako jasno dali do znanja da im ne pada napamet na ovaj način služiti domovini, a zanimljivo je i da se od potpisnika moli pomoć za financiranje promidžbene kampanje, tužbi i drugih pravnih radnji koji novac mogu donirati putem internet bankarstva, platiti se može karticom, ali i kriptovalutama.

U peticiji se tvrdi da je najavljeni vojni rok protuustavan, krši Konvenciju o ljudskim pravima te je ekonomski štetan. Navode i kako Civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak prema osobama s prigovorom savjesti, te da ne smije trajati više od 50% duže nego obvezni vojni rok.

Među primjedbama i seksizam

Osvrnuli su se i na “seksizam” ističući kako obveza služenja vojnog roka odnosno civilne službe ne smije biti nametnuta građanima samo zato što su rođeni kao osobe određenog spola, a služenje vojnog roka nazivaju “prisilnom radom” koji može prouzročiti ekonomske posljedice: “Ročnici koji tri ili šest mjeseci provode u prisilnoj službi plaćaju porez u naravi u iznosu plaće koju bi inače zaradili na poslu po vlastitom odabiru. Poslodavci se već sada suočavaju s nedostatkom radne snage, a obvezni vojni rok pogoršava stanje odgađanjem ulaska značajnog broja ljudi na tržište rada”, kaže se u peticiji.

Obavezan vojni rok, u različitim oblicima, zemlje Europske unije masovno su počele vraćati nakon ruske invazije na Ukrajinu. Obvezan vojni rok za sada ima devet članica: Cipar, Grčka, Austrija, Litva, Latvija, Estonija, Finska, Švedska i Danska. Štoviše, Estonija, Finska, Norveška  (nije članica), Austrija i Švicarska su zemlje koje nikada nisu ni ukinule obavezno služenje vojnog roka. Norveška, Švedska i Danska regrutiraju i žene.