Nervozan, izmoren, blijed i prehlađen: HDZ-ovci zabrinuti za Plenkovića, a tek ga čeka velik zahvat
Izmoren, blijed i poprilično nervozan premijer Andrej Plenković tijekom svojih posljednjih medijskih nastupa u kojima je branio izbor glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića ozbiljno je zabrinuo svoje stranačke kolege i suradnike.
Bilo je naime teško ne primijetiti da je Plenković obraćajući se novinarima neprestano kašljao, a taj neumorni kašalj prekidao je i njegove govore pa su se stoga HDZ-ovci kao i dobar dio javnosti zapitali što je sa zdravljem premijera i je li Plenković bolestan. Iz Vlade je stigla potvrda da Plenković doista muku muči s bronhitisom vezanim uz alergije.
Ne kašljem prisilno nego je situacija takva da kašljem”, objašnjavao je i sami Plenković novinarima govoreći o problemčiću kojeg trenutno sanira. Problemčiće sa kašljem Plenković navodno već dugo vuče, a ozbiljni politički problemi s Turudićevom obranom nisu okončani. Plenkovića očekuje intenzivna kampanja za parlamentarne izbore na kojima će se boriti za još jedan mandat, a osim superizborne godine pred njim je i simbolički rečeno period u kojem će morati donijeti odluke o vrlo važnim imenovanjima pa se stoga i njegovi najbliži suradnici pitaju može li premijer i zdravstveno izdržati turbulentan period koji mu predstoji.
U ožujku odluka o nasljedniku admirala Hranja
Potrebno je naime nakon izbora u DORH-u odabrati i novo vodstvo u SOA-i, ali i provesti važna imenovanja u Hrvatskoj vojsci. Upravo je odabir novog načelnika Glavnog stožera HV-a jedno od prvih imenovanja koje Plenkovića, ministra obrane Ivana Anušića i predsjednika Zorana Milanovića očekuje u idućih nekoliko tjedana. Admiral Robert Hranj po sili zakona u mirovinu mora s prvim danom ožujka. Nije nemoguće da karijeru nastavi u diplomaciji, svjedoče naši sugovornici upućeni u tematiku te naglašavaju da će bez obzira na smjer u kojem će Hranj nastaviti svoju karijeru biti potrebno pronaći njegova nasljednika.
U tom kontekstu kao najizgledniji kandidat spominje se general-pukovnik Siniša Jurković aktualni zamjenik načelnika Hranja, no pitanje je kako će se predsjednik Milanović postaviti prema ovom imenovanju. Iako je ministar Anušić za razliku od svojeg prethodnika Marija Banožića s Milanovićem uspio ostvariti kontakte i stvoriti konkretan odnos to što je Plenković i nakon bunta s Pantovčaka nastavio inzistirati na Turudićevoj kandidaturi za glavnog državnog odvjetnika probudilo je bijes kod Milanovića koji je i ranije najavljivao da će blokirati HDz gdje god bude mogao.
Formalno se načelnika Glavnog stožera bira tako da Vlada predsjedniku Republike predloži kandidate, s tim da su se ranijih godina kod ovog izbora i prije samog predlaganja premijer i predsjednik usuglašavali. Takvo nešto ujedno je i logično u svakoj civiliziranoj zemlji, no takav civiliziran pristup teško da se može očekivati od Plenkovića i Milanovića pa postoji mogućnost da i oko ove teme ozbiljno zarate, a to bi pak moglo izazvati i nove ozbiljne probleme jer oni unutar sustava upozoravaju da se Vojska ionako susreće s ogromnom krizom pa joj novi prijepori oko kadrova naprosto nisu potrebni.
Mandat ističe i Markiću
Mandat osim Hranju uskoro istječe i ravnatelju SOA-e Danijelu Markiću koji je prvi puta na ovu poziciju imenovan u mandatu bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i zaboravljenog premijera Tihomira Oreškovića. Četiri godine nakon toga, odnosno početkom svibnja 2020.godine Milanović i Plenković usuglasili su se oko njegova drugog mandata koji dakle istječe u svibnju ove godine. Milanović i Plenković imaju mogućnost dati Markiću još jedan mandat budući da zakonom nije ograničen broj mandata za ravnatelja SOA-e, ali pitanje je kako će se nakon afere s Turudićem i ovdje odvijati stvari. Nije nemoguće da Markić dobije treći mandat jer kao što ga podržava Plenković, potporu uživa i od Milanovićeva savjetnika za nacionalnu sigurnost Dragana Lozančića, no s Milanovićem uvijek vrijedi ona stara narodna nikad se ne zna.
Inače ni jedan dosadašnji agent civilne tajne službe na svojoj poziciji nije opstao dulje od četiri godine pa se i zbog toga kao Markićeva nasljednika spominje profesora Bilandžića, no to za sada nije sigurno. Ono što je sigurno jest to da Markić u protekle dvije godine koliko ratuju Plenković i Milanović niti nije imao formalnih smjernica za svoje djelovanje budući da mu smjernice daje Vijeće za nacionalnu sigurnost koje se zbog prijepora između Pantovčaka i Banskih dvora već dvije godine nije održalo. Jedna od verzija koja o Markiću služi po HDZ-u jest da ga Plenković vidi na diplomatskoj službi u Parizu te da bi samo zato bio sklon potražiti njegova nasljednika, no čemu god da bio sklon sigurno je da će se s odabirom novog ravnatelja morati usuglasiti i Milanović pošto je riječ o imenovanju koje supotpisuje vladajući dvojac.
Ukoliko se pak izbori budu održavali u svibnju kao što se to sada najavljuje pitanje je hoće li na koncu konca Plenković i biti taj koji će s pozicije predsjednika Vlade odlučivati o ovom imenovanju. Upućeni pak tvrde da se već sada može naslutiti da deset sudaca i sutkinja s Ustavnog suda kojima mandat ističe početkom lipnja ostaju na svojim pozicijama još pola godine, budući da je za njihov izbor potrebna dvotrećinska parlamentarna većina, odnosno 101 zastupnički glas, što u tom predizbornom periodu nije realno za očekivati budući da se ionako do sada ustavne suce biralo u dogovoru između vladajućih i oporbe odnosno u dogovoru između HDZ-a i SDP-a što bi se u aktualnim političkim okolnostima teško moglo provesti. Kako će Plenković provesti to da na poziciju aktualnog guvernera Borisa Vujčića dovede svojeg stranačkog kolegu Tomislava Ćorića također nije poznato, ali je poznato da Vujčiću također mandat ističe u srpnju. Iako Vujčića ništa ne priječi da na svojoj poziciji ostane u još jednom mandatu, govori se kako bi on rado karijeru nastavio u Europskoj banci, a hoće li tome biti tako ostaje za vidjeti.
