NIKAD SKUPLJI KRUH, MLIJEKO I JAJA! Stručnjak otkrio što nas čeka u sljedećim mjesecima: ‘Ovo je tek početak’

Prošlo je već više od 18 mjeseci otkako su cijene počele rasti. Inflacija je u lipnju 2021. godine bila dva posto, da bi do prosinca prošle godine narasla na 13,1 posto. Iako je u razdoblju između studenoga i prosinca 2022. zabilježen pad od 0,4 posto, mala je to utjeha građanima čija plaća iz mjeseca u mjesec vrijedi sve manje.

Naime, kao što se to i inače događa, rast cijena najviše je pogodio one najsiromašnije, koji jedva imaju za osnovne namirnice. A upravo cijena tih osnovnih namirnica je najviše išla gore. Tako su jaja poskupjela 62 posto, kruh 33 posto, a mlijeko 30 posto. Iako voće i povrće nije zabilježilo veliki rast, to ne vrijedi za krumpir, namirnicu siromašnih, koja se u trgovinama sada plaća i dvostruko više nego godinu dana prije. Gore je otišla i cijena mesa, 18 posto.

Smanjili marže za 0,7 posto

Iako je inflacija usporila, to ne znači da joj je došao kraj, već samo da su poskupljenja nešto niža nego mjesec prije. Mnogi građani se pitaju kada će tome doći kraj. 

Izvršni direktor Centralne nabave Atlantic Grupe Danijel Banek je gostujući na konferenciji Eurotransformacija Hrvatske: Cijena hrane pod udarom inflacije upozorio kako nas ono najgore tek čeka.

“Iako je na globalnom tržištu primijećen pad cijena, to se ne primijeti na našem lokalnom tržištu”, rekao je Banek istaknuvši kako nam tek predstoji rast cijena u maloprodaji.

“Ako znamo da proizvođači nisu ni polovicu povećanja cijena inputa prebacili na potrošače, onda je jasno da su najgora poskupljenja tek pred nama”, rekao je Banek.

“Iako su trgovci u posljednje vrijeme bili dosta pod napadom, moramo reći kako smo bi bili brana za rast cijena. Hrvatska je mala zemlja i nemamo veliki utjecaj, a kao kompanija smo uvijek pod pritiskom proizvođača”, tvrdi Bubalo.

Dok traje rat u Ukrajini nema niskih cijena

Na pitanje hoće li se trend pada cijena koji je zabilježen u eurozoni prenijeti i na Hrvatsku, odmahuje glavom. 

“Ne još. Pogledajte samo plavi dizel. Ono što svi kao kupci možemo primijetiti je da plavog dizela nema osim u jednoj kompaniji. Pa ako neki poljoprivrednik mora otići 50 do 60 kilometara do pumpe kako bi napunio svoj rezervoar, sigurno će mu cijena inputa biti veća. Cijene u tom slučaju teško mogu pasti”, objašnjava.

S njim se slaže i profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta koja kaže da ne možemo imati niske cijene hrane sve dok traje rat u Ukrajini.

“Iako je FAO-v indeks cijena hrane u siječnju prvi put pao 17,9 posto u odnosu na ožujak prošle godine, to nije zabilježeno kod svih namirnica. Vidimo rast cijena riže, kukuruza što bi moglo utjecati na cijene mesa. Tu su i Rusija i Ukrajina koje su značajni izvoznici žita, a zbog manje zasada cijena žita bi opet mogla krenuti gore, što će sa sobom povući rast cijena kruha i pekarskih proizvoda”, zaključuje Ivanov.