Novac curi na sve strane, rashodi proračuna izmiču kontroli, a zna se i koji je glavni razlog
Prihodi su ove godine znatno nadmašili plan uslijed bržeg rasta BDP-a, ali još se više povećavaju rashodi
Suprotno ranijoj praksi kada su rebalansi donosili manji proračunski deficit, ove godine ministar financija Zdravko Marić povećat će ga drugi put zaredom.
Nakon što je u lipnju manjak podignut s 2,9 na 3,8 posto BDP-a ili za 3,8 milijardi kuna, javnost će njegov konačan iznos saznati na ovotjednoj sjednici Vlade, kada će biti predstavljeni rebalans i plan proračuna za iduću godinu.
Kako je moguće da deficit tako snažno raste u godini kada su BDP i proračunski prihodi nadmašili sve planove? Sve upućuje na to da rashodi pomalo izmiču kontroli. Iako su rebalansom u lipnju povećani za čak 9,4 milijarde kuna, očito je, to nije dostatno da bi se pokrili sve veći izdaci iz državnog proračuna. Objašnjavajući razloge širenja deficita, ministar Marić je na prošlotjednoj konferenciji u Rovinju naveo rast plaća, mjere vezane uz covid te "povećanje s razine lokalnih jedinica". No, glavni razlog listopadskog rebalansa, kao i onog lipanjskog, zapravo je zdravstvo.
Racionalizacija
Konkretnije pojašnjenje stavki predstojećeg rebalansa nije bilo moguće dobiti, uz napomenu kako se na tome još intenzivno radi, ali Marić ipak priznaje da zdravstvo predstavlja najvažniji dio. "Mjesečni rast troškova zdravstva nije zaustavljen, već proteklih mjeseci oni rastu i malo brže. Očekivali smo da će dodatnim mjerama biti moguće obuzdati izdatke zdravstva, prije svega one koji nisu povezani s covidom-19, ali to se još nije dogodilo", kaže Marić, koji uporno poziva Ministarstvo zdravstva da izađe s mjerama koje bi donijele racionalizaciju poslovanja. Rebalansom u lipnju Ministarstvo zdravstva dobilo je dodatnih 2,8 milijardi kuna, a sličan trošak, po svemu sudeći, Ministarstvu financija ispostavilo je i ovaj put.
Uz to, rebalansom će se povećati izdaci za plaće, s obzirom na to da je početkom godine osnovica povećana za četiri posto, a za to u originalnom proračunu nisu bila osigurana sredstva. Upravo zbog toga prvim rebalansom izdaci za zaposlene povećani su za 800 milijuna kuma, međutim to nije dovoljno pa će MUP i Ministarstvo obrazovanja dobiti dodatna sredstava. Povećat će se i izdaci za mirovine zbog indeksacije s rastom cijena i plaća, prema kojoj su od 1. srpnja porasle 2,46 posto.
Duže nego što je to bilo u planu država je osiguravala pomoć poduzetnicima čije je poslovanje pogođeno pandemijom, a na povećanje ukupnog proračuna, na kraju, utjecat će i jedinice lokalne samouprave koje su "imale jaču investicijsku aktivnost". Stanje zagrebačkog proračuna svakako pridonosi ukupno pogoršanoj fiskalnoj slici zemlje.
Bez rezultata
Iako raste velik broj izdataka, ono što i dalje predstavlja najveći problem jest zdravstvo, u kojem novac curi na sve strane. Kada je u lipnju prihvaćena sanacija gubitaka u zdravstvu, ministar Marić je kazao: "Postojeće ćemo obveze podmirivati, ali problem su novi dugovi iz mjeseca u mjesec". Pozivanje na značajan iskorak na rashodnoj strani zdravstvenog sustav nije dalo rezultate.
