Objavili užasne vijesti: Pustite ovaj toplinski val! Stiže nam nešto puno žešće i gore…

Ekstremni vremenski događaji, od valova vrućine do neuobičajeno jakih pljuskova, uzrokovali su velike potrese diljem svijeta ove godine, s tisućama ljudi koji su poginuli i milijunima koji su raseljeni. U posljednja tri mjeseca monsunske kiše su izazvale katastrofalne poplave u Bangladešu, a brutalni toplinski valovi spržili su dijelove južne Azije i Europe. U međuvremenu, dugotrajna suša u istočnoj Africi ostavila je milijune ljudi na rubu gladi.

Većina toga, kažu znanstvenici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.

U utorak je tim klimatologa objavio studiju u časopisu Environmental Research: Climate. Istraživači su pomno proučili ulogu koju su klimatske promjene imale u pojedinim vremenskim pojavama u posljednja dva desetljeća. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno zatopljenje promijeniti naš svijet – i također jasno pokazuju koje informacije nedostaju.

Klimatske promjene utječu na toplinske valove i ekstremne kiše

U svom osvrtu, znanstvenici su se oslonili na stotine studija ili istraživanja koja imaju za cilj izračunati kako su klimatske promjene utjecale na neki ekstremni događaj koristeći računalne simulacije i promatranja vremena.

Za toplinske valove i ekstremne kiše, “smatramo da puno bolje razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Luke Harrington, klimatolog sa Sveučilišta Victoria u Wellingtonu.

Međutim, manje se razumije kako klimatske promjene utječu na šumske požare i sušu. Također postoje velike praznine u podacima za mnoge zemlje s niskim i srednjim prihodima, što otežava razumijevanje onoga što se događa u tim regijama, rekla je koautorica Friederike Otto, jedna od klimatologinja koja vodi međunarodnu istraživačku suradnju World Weather Attribution (WWA).

Klimatske promjene pridonijele toplinskom valu u Indiji

Uz toplinske valove vrlo je vjerojatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari. “Gotovo svi toplinski valovi diljem svijeta postali su intenzivniji i vjerojatniji zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Ben Clarke, znanstvenik sa Sveučilišta u Oxfordu.

Općenito, toplinski val, za koji je prije bila vjerojatnost 1 prema 10, sada je gotovo tri puta vjerojatniji i dostiže vrhunac na temperaturama višima za oko jedan stupanj nego što bi bilo bez klimatskih promjena. Travanjski toplinski val gdje se živa penjala iznad 50 stupnjeva Celzija u Indiji i Pakistanu, primjerice, bio je 30 puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena, navodi WWA.

Toplinski valovi diljem sjeverne hemisfere u lipnju – od Europe do Sjedinjenih Država – naglašavaju “točno ono što naš rad pokazuje: učestalost toplinskih valova značajno je porasla”, rekao je Otto.

Smanjenje proljetne kišne sezone povezano s toplijim vodama u Indijskom oceanu

Nedavno je Kina doživjela opsežne poplave nakon obilnih kiša. U isto vrijeme, Bangladeš je pogodio potop uzrokovan poplavom. Općenito, epizode obilnih padalina postaju sve češće i intenzivnije. To je zato što topliji zrak zadržava više vlage, pa su olujni oblaci “teži” prije nego što se eventualno razbiju. Ipak, utjecaj se razlikuje od regije do regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji, prenosi Danas.hr

Znanstvenicima je teže dokučiti kako klimatske promjene utječu na sušu. Neke regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD-a, primjerice, brže tope snježni pokrivač i potiču isparavanje, navodi se u studiji.

I dok istočnoafričke suše tek treba izravno povezati s klimatskim promjenama, znanstvenici kažu da je smanjenje proljetne kišne sezone povezano s toplijim vodama u Indijskom oceanu. To uzrokuje da kiša pada brzo preko oceana prije nego što stigne do Afričkog roga.

Jača rizik od požara i tropskih oluja na kopnu

Toplinski valovi i sušni uvjeti također pogoršavaju šumske požare, osobito megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Požar je bjesnio američkom saveznom državom New Mexico u travnju, nakon što je izmakao kontroli jer je stavljen u “mnogo suše uvjete nego što je bilo prepoznato”, prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo 341.000 hektara.

Porasla je i učestalost oluja na globalnoj razini. Međutim, ciklone su sada češće u središnjem Pacifiku i na sjevernom Atlantiku, a manje u Bengalskom zaljevu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom oceanu, navodi se u studiji.

Intenzivnije postaju i tropske oluje te se češće zaustavljaju na kopnu gdje mogu donijeti više kiše na jednom području. Dakle, iako klimatske promjene možda nisu učinile vjerojatnijim stvaranje ciklona Batsirai koji je u veljači pogodio Madagaskar, vjerojatno su ga učinile intenzivnijim i sposobnim uništiti više od 120.000 domova.