Objavljena knjiga ‘Rat za Bosansku Posavinu 1992. godine’, Davora Marijana

Knjigu povjesničara Davora Marijana “Rat za Bosansku Posavinu 1992. godine” u kojoj analizira borbe vođene od lipnja do listopada 1992. godine u zapadnom dijelu Bosanske Posavine te kontroverze vezane uz gubitak toga područja objavio je Hrvatski institut za povijest.

Marijan je u knjizi (357 str.), analizirajući izvorne dokumente hrvatske i srpske vojske, detaljno pokazao situaciju na bojištu od prvog srpskog pokušaja osvajanja Bosanske Posavine, uspjeha hrvatskih snaga u svibnju 1992. i preokreta u lipnju, proboj i širenje koridora te borbe za Bosanski Brod, situaciju na Oraško-domaljevačkom dijelu bojišta, borbe na području općina Brčko i Gradačac i napade zrakoplovstva i dalekometnog topništva na Slavonski Brod.

Također, uspoređuje i sukobljene strane te iznosi kontroverze i nedoumice vezane uz rat u Bosanskoj Posavini te krivce za pad Bosanskog Broda.

Napominjući kako su borbe u zapadnom dijelu Bosanske Posavine jedna od najkontroverznijih dionica rata u BiH, autor ističe i da u izvorima nema uporište mišljenje da Bosanska Posavina nije izgubljena zbog nadmoći srpskih snaga, već zbog zaplotnjačkih igara prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i njegovih najbližih suradnika, u prvom redu ministra obrane Gojka Šuška.

“Takva su mišljenja puni izražaj imala od 2000. godine u sklopu medijskoga i političkog nasrtaja na Tuđmanovo nasljeđe, za koji se koristio pojam detuđmanizacija. Takve tvrdnje uglavnom nemaju uporište u izvorima, što ova knjiga potvrđuje”, ističe Marijan.

Navodi i da su srpske snage rat u zapadnom dijelu Bosanske Posavine dobile zahvaljujući tome što su imale izrazitu vojnu premoć koja se temeljila na dijelu ustrojbenih sastava naslijeđenih od JNA, mnogo manjim promjenama položaja na bojištu, manjem odmaranju i većoj motiviranosti tj. shvaćanju većine vojnika što je cilj borbe.

“Drugi čimbenik, koji je i važniji, jest da su ratovali da ‘svom’ teritoriju protiv hrvatskih snaga čiju je glavninu činila Hrvatska vojska, koja je de facto bila ilegalno na teritoriju BiH jer muslimansko Sarajevo nije željelo napraviti vojni savez s Hrvatskom i tako pred međunarodnom zajednicom, koja im je priznavala legitimitet, legalizirati nazočnost HV u BiH”, smatra autor.

Marijan napominje i da je temelje za optužbu o dogovoru i predaji Bosanske Posavine Srbima konstruirao 1994. oporbeni političar Socijaldemokratske partije Hrvatske Zdravko Tomac svojom, kako ju je nazvao, analizom sporazuma Mate Bobana i Radovana Karadžića u Grazu 6. svibnja 1992. Za poraz u Bosanskoj Posavini su prozivani i general Slobodan Praljak te pojedini zapovjednici postrojbi HV-a koji su poslije promaknuti u činove generala, poput Ivana Basarca i Pavla Miljavca.

Marijan drži kako od svih optužbi izvjesne osnove za sumnju ima ona adresirana na generala Basarca dok je bio zapovjednik 3. brigade ZNG-a i to samo za njezin udio u borbama za Derventu u drugoj polovini lipnja 1992. godine.

Davor Marijan (1966.) radi u Hrvatskom institutu za povijest, a objavio je brojne radove i knjige iz područja vojne povijesti poput “Slom Titove armije”, “Slom oklopne brigade”, “Bitka za Vukovar”, “Oluja”, “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994. godine” i druge. (Hina)