Obrane Josipe Čuline zatražila izdvajanje dokaza

Obrana bivše državne tajnice Josipe Čuline, ranije Rimac, zatražila je u četvrtak izdvajanje dokaza koje smatraju nezakonitima na sjednici optužnog vijeća koje moraju odlučivati ​​o osnovanosti prve korupcijske optužnice protiv bivših HDZ-ovih političarki i njezinih suoptuženika.

Odvjetnica Lidija Horvat pojasnila je da su zatražili i izdvajanje svih naloga kojima su se tražile posebne dokazne radnje prema Josipi Čulini, a za koje smatraju da je riječ o tzv. masovnom nadziranju koje nije dopušteno prema hrvatskim zakonima.

Osim telefonskih razgovora i poruka s mobitela, radi se io snimkama prislušnog uređaja za koji se doznalo da je postavljen u automobilu tadašnje državne tajnice.

”Tražimo pribavljanje dodatnih podataka od Uskoka koji sasvim sigurno raspolažu informacijama zašto nije ušao u kazneni progon osoba koje je inicijalno stavio na najteže mjere, a kada je došlo do Josipe Čuline onda su te mjere obustavljene, a od progona ostalih osoba se odustalo”, kazala je. je. Na pitanje kojim je osobi riječ, Horvat nije htjela precizirati.

Čulina je kazao da su od samog početka ovog postupka različita mjerila i pravila prema osumnjičenima, ali i prema onima koji nisu osumnjičeni, a bili su predmetom istrage.

”O tome ćemo sigurno kroz ovu dugu raspravu koja nam slijedi ukoliko se optužnica potvrdi. U postupku ću sudjelovati aktivno, odazivat ću se na sva ročišta i dokazivat ćemo sve ono što smatramo da je nama u korist, a da je istina”, kazala je.

Uskokov tužitelj Vedran Libl je rekao da se protive prijedlogu o izdvajanju nezakonitih dokaza.

Uskok: Obrana daje tvrdnje očajnika  

“Oni tvrde da su svi dokazi nezakoniti, a nemaju nikakve argumente i daju tvrdnje očajnika”, kazao je dodajući da će optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda svoju odluku objaviti 13. srpnja u 13 sati.

Na odluku optužnog vijeća obje strane imaju pravo žalbe o kojoj odlučuje Visoki kazneni sudu.

Riječ je o postupku koji je potekao iz afere Vjetroelektrane, a u kojem se već nagodilo 11 od ukupno 27 okrivljenika osumnjičenih za niz malverzacija, uključujući namještanje državnih ispita, sređivanje dodjele potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, pogodovanje izmjenama uvjeta za zakup državnog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima i slično.

Posljednja u nizu optuženika koja se nagodila bila je bivša gradonačelnica Gračaca Nataša Turbić kojoj je izrečena kazna od godine i pol zatvora, od čega će morati odslužiti pola godine, dok joj je preostali dio kazne uvjetovan time da u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo. Uz to, izrečena joj je sporedna novčana kazna od 10.000 eura, a oduzeta joj je i protupravna imovinska korist od 5500 eura.

Krajem travnja je na temelju nagodbe osuđen nekadašnji kninski gradski vijećnik Marinko Tokmačija, također na djelomično uvjetnu kaznu od godinu i pol zatvora sa četverogodišnjim rokom kušnje s time da šest mjeseci mora, a dobio je i novčanu kaznu od 10.400 eura.

Prije Tokmačije s Uskokom su se nagodili bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši glavni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velibor Drakulić, bivši ravnatelj Policijske akademije Dubravko Novak, bivša predstojnica Ureda državne uprave u šibensko-kninskoj županiji Edita Grubišić, optužene Nevenka Benić, Terezija Marić, Ivana Fišter, poduzetnik Ante Sladić te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac.

Među optuženima niz dužnosnika, poduzetnika i bivša ministrica

Svi osim Sladića, koji je za davanje mita za sređivanje uvjeta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima dobio djelomično uvjetnu kaznu, od koje će sedam mjeseci morati provesti u zatvoru, nagodili su se za uvjetne kazne ili rad za opće dobro.

Prvu optužnicu protiv tzv. kninske kraljice, osumnjičene i u aferi Vjetroelektrane, Uskok je podnio u veljači prošle godine. Među optuženima se našlo više državnih i lokalnih dužnosnika, poduzetnika, ali i bivša ministrica EU fondova Gabrijela Žalac osumnjičena da je preko stranačke kolegice bratu sređivala polaganje državnog ispita.

Iskaz Ane Mandac iz slučaja protiv tadašnje Rimac doveo je među ostalim i do progona Darka Horvata, prvog ministra uhićenog za mandata, iz čega su proizašli i postupci protiv bivših HDZ-ovih ministara Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te potpredsjednik vlade Borisa Miloševića iz SDSS-a.

Bivša državna tajnica i kninska gradonačelnica u rujnu 2020. izašla je iz istražnog zatvora u Remetincu gdje je nakon uhićenja provela četiri mjeseca. Zbog poruka koje su Uskok i policija pronašli u njenom mobitelu proizašla je i afera u kojoj se spominje osoba inicijala AP, a Ured europskog tužitelja podigao je još jednu optužnicu protiv bivše HDZ-ove ministrice Žalac, ovoga puta zbog trošenja europskog novca.