Obrat. Dio opozicije sad želi novo glasanje o obuci Ukrajinaca: ‘Ako toga neće biti, kriv je jedino Plenković’

Doznali smo da postoji mogućnost da Vijeće za nacionalnu sigurnost održi samo telefonsku sjednicu, što bi predstavljalo pravi presedan

U petak je, uoči izjašnjavanja u Saboru o obuci ukrajinskih vojnika, premijer Andrej Plenković sa sjednice Vlade uputio zastupnicima poruku da drugog glasovanja neće biti.

Bio je njegov dodatni pritisak na opozicijske zastupnike nesklone podržati priključenje Hrvatske misiji EUMAM. Dvotrećinske većine svejedno nije bilo i hrvatski vojnici neće obučavati Ukrajince.

Takvim su ishodom zadovoljne opozicijske stranke čije je stajalište da je pogrešno i na ovaj način »petljati se u rat u Ukrajini i potencijalno time ugroziti nacionalne interese«.

Ali pojedini lijevo-liberalni opozicijski klubovi nisu bili toliko protiv pružanja pomoći napadnutoj zemlji i u ovakvom obliku, već ih je smetala procedura po kojoj se to htjelo provesti. Oni zato misle da je moguće ponoviti u Saboru glasovanje o tome.

 

Politička volja

 

– Ako se o ovome neće još jednom glasovati, onda je razlog za to jedino Plenković, ne mi. U Saboru se o svemu može glasovati koliko god to Vlada puta predloži.

Naš je stav da se treba opet glasovati, pokazali smo to i prijedlogom zaključka koji je HDZ odbio. Stvar je isključivo političke volje, kazao nam je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Zastupnici njegove stranke nisu se u petak uopće uključili u glasovanje o toj točki dnevnog reda.

Premijer po završetku sjednice Predsjedništva nije pokazao interes za novo glasovanje. Novinari su ga pitali je li u dogledno vrijeme moguć prijedlog sličan onom koji u petak nije prošao u Saboru.

– Nećemo vjerovati da će se ovi koji nisu bili na visini zadatka preko Božića opametiti. Što bismo trebali, moliti nekoga? Bila je prilika, nema druge šanse, naglasio je Plenković.

Političke protivnike koji nisu dali glas za obuku Ukrajinaca nazivao je podržavateljima Vladimira Putina, diletantima koji su vođeni mržnjom prema HDZ-u, kao i ljudima koji nisu ničim pridonijeli ulasku Hrvatske u EU i NATO, pa ne znaju da nismo nesvrstani.

Grbin ipak smatra da bi predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković mogli još postići da se i Hrvatska pridruži misiji EUMAM.

– U slučaju da se zaista želi pomoći Ukrajini, neka predsjednik ili premijer sazovu Vijeće za nacionalnu sigurnost i pokušaju pronaći rješenje. Siguran sam da bi Sabor zatim izglasao takvu odluku u skladu s procedurom, ističe predsjednik SDP-a.

Međutim, Sabor se pojavio u ovoj priči samo zato što se Milanović i Plenković nisu uspjeli dogovoriti o obuci Ukrajinaca. Da su se njih dvojica usaglasila o tome, zastupnici ne bi imali o čemu odlučivati.

No Grbin je svakako u pravu što se tiče VNS-a, riječ je o pogodnom mjestu za dogovor o ovoj temi. Vijeće za nacionalnu sigurnost ionako je obavezno sastati se kako bi utvrdilo Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija.

U protekle dvije godine Milanovićeve i Plenkovićeve kohabitacije VNS je ovim povodom zasjedao u studenom.

 

Pravi presedan

 

Sada se, dakle, to otegnulo i preostalo je još samo desetak dana za sjednicu VNS-a, na kojoj bi jedan nasuprot drugog trebali sjesti predsjednik Republike i premijer.

Naravno da bi tom prilikom, osim o spomenutim Godišnjim smjernicama, mogli razgovarati i o ruskoj agresiji i eventualnoj obuci ukrajinskih vojnika.

Ali jučer smo doznali da postoji mogućnost da Vijeće za nacionalnu sigurnost održi samo telefonsku sjednicu, što bi predstavljalo pravi presedan.

Bila bi to potvrda da su odnosi Milanovića i Plenkovića tako loši da više ne mogu ni sjediti u istoj prostoriji i da ono što jednostavno moraju obaviti zajedno odrađuju putem telefona.

Ove godine nije bilo još nijedne sjednice VNS-a, premda su je i predsjednik i premijer pokušali inicirati. Nisu, međutim, naišli na razumijevanje druge strane.

Milanović se nije složio s Plenkovićevim prijedlogom da se Vijeće za nacionalnu sigurnost sazove u danima nakon što je Rusija napala Ukrajinu, a premijer je vratio predsjedniku kad je odbio njegovu ideju da se VNS sastane kako bi najviši državni dužnosnici raspravljali o položaju Hrvata u BiH u kontekstu izbornog zakonodavstva.

Plenković nije pristao na sjednicu VNS-a ni kad je Milanović sugerirao da bi je trebalo sazvati zbog premijerovih tvrdnji da u Hrvatskoj postoje paramilitarne skupine koje se naoružavaju.

 

Grbin: Nema više suradnje sa žetončićima,  s Plenkovićevim Socijaldemokratima

 

Bilo je u ovom sazivu Sabora ozbiljnih sukoba unutar oporbenih redova. Osobito je teških optužbi bilo između SDP-a i Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka na jednoj i Mosta na drugoj strani.

Ali tijekom upravo završenog jesenskog zasjedanja parlamenta bilo je u opoziciji tek sitnijih trzavica. Svi su, od Katarine Peović do Hrvatskih suverenista, djelovali prilično skladno, dogovarali su se na tjednoj bazi o idućim političkim potezima.

No glasovanje o odluci o obuci ukrajinskih vojnika poremetilo je te odnose. U ostatku opozicije loše su primili činjenicu da je velika većina u Klubu zastupnika Socijaldemokrati podržala tu odluku.

Zastupnici su odmah potom otišli na jednomjesečni odmor, ponovo će se okupiti sredinom siječnja, pa možda do tada splasnu napetosti u oporbi, otupe kritike prema Socijaldemokratima. Grbin, međutim, tvrdi da je trajno otpisao bivše kolege iz SDP-a.

– Ne mogu više zamisliti suradnju s političkim žetončićima. Plenkovićevi Socijaldemokrati pokazali su se sada u pravom svjetlu, rekao nam je jučer predsjednik SDP-a.

To bi trebalo značiti da suradnja SDP-a sa Socijaldemokratima nije moguća ni za sljedeće parlamentarne izbore.