Obučavaju migrante za sukobe s Europom? Upozorenje koje zabrinjava: ‘Postaje sve agresivnije. Pokazuju im lažne snimke‘
Bjelorusija obučava migrante za borbu protiv europskih graničara, naveo je Normunds Mežviets, čelnik latvijske sigurnosne službe, u ekskluzivnom intervjuu za The Telegraph. On ističe kako se migranti obučavaju u posebnim kampovima te da ih se gura preko granica Europske unije u Poljsku i baltičke države. To je dio eskalirajućeg hibridnog rata protiv Zapada, a Mežviets je opisao kako su se taktike Bjelorusije i Rusije mijenjale s vremenom.
Govoreći iz bunkera bez prozora unutar sjedišta latvijske državne sigurnosne službe VDD, ekvivalenta britanskom MI5, Mežviets je opisao kako su se taktike Bjelorusije i Rusije s vremenom razvijale.
„Sjećam se prvih godina, bilo je prilično mirno… ali u posljednjih godinu dana postaje sve agresivnije“, rekao je šef obavještajne službe. Bjeloruske vlasti razvile su niz taktika za poticanje migranata prije nego što ih prisile na prelazak u Latviju. Jednu taktiku Mežviets je opisao kao „informacijsku operaciju“ protiv njegove zemlje.
Prije nego što ih prebace preko granice, migrantima se prikazuju videozapisi s lažnim svjedočanstvima ljudi o „lošim, nasilnim graničarima koji ih tuku, zlostavljaju i protjeruju“, rekao je.
Kada su sigurnosni stručnjaci analizirali te propagandne snimke, postojao je jedan jasan znak da su potpuno izmišljene – ožiljci. „Pokazuju svoje ožiljke, a i bez velikog stručnog znanja mogu reći da to nisu stvarni ožiljci“, dodao je Mežviets. Jesu li dodani pomoću sofisticirane umjetne inteligencije ili je riječ o najboljoj šminki koju filmska industrija u Bjelorusiji i Rusiji može ponuditi?
„Bila je to samo loša, prilično jednostavna šminka“, odgovorio je. No postoji i ozbiljnija prijetnja s kojom se suočavaju latvijski graničari.
„Imamo određene informacije da ih obučavaju da budu nasilniji“, rekao je. Nije želio otkriti sve detalje koje su otkrili njegovi obavještajci, ali je naveo da je Bjelorusija izgradila infrastrukturu na granici, uključujući skladišta i hotele, te je nedavno uspostavila kampove za obuku migranata prije nego što ih šalje u Latviju.
Poljski dužnosnici nedavno su izjavili za The Telegraph da su na istočnoj granici EU-a čak izgrađeni podzemni tuneli kako bi se migranti prebacivali preko granice. „Mi još nismo vidjeli tunele kao naši poljski kolege… ali od početka vidimo veliko gomilanje bjeloruskih vlasti, KGB-a i granične straže koji otvoreno potiču ovu ilegalnu migraciju“, rekao je.
Između latvijskih i njihovih kolega s druge strane granice postoji određeno uzajamno poštovanje.
Ova „nadmetanja“ traju još otprije ruske invazije na Ukrajinu, koju mnogi smatraju početkom hibridnog rata protiv NATO-a. Govoreći o stečenim iskustvima, uz blagi osmijeh Mežviets je priznao: „Razumijem kako se ovakve operacije provode. Ako ih ikada budem morao provoditi, bit ću spremniji.“
„Profesionalno gledano, vrlo je zanimljivo promatrati. Ovaj koncept je vrlo dobar, vrlo pametan… strateški prilično lukav.“
Kao Latvijac, bolje od većine europskih kolega razumije posljedice ignoriranja prijetnje iz Rusije. Ta je mala zemlja stoljećima živjela pod raznim oblicima okupacije, od dominacije njemačke elite do desetljeća sovjetske vlasti od 40-ih godina do raspada SSSR-a.
„Vrlo dobro razumijem da ako Rusi dođu ovdje treći put, to neće biti samo kraj naše državnosti, Latvije kao države i našeg suvereniteta – to će biti kraj latvijskog naroda… ubit će nas sve“, rekao je.
Neki zapadni obavještajci smatraju da bi Kremlj mogao biti spreman za napad na NATO u roku od pet godina. Posljednjih godina savez se suočava s pokušajima destabilizacije, uglavnom kroz sabotaže usmjerene na logističku podršku Ukrajini i ključnu infrastrukturu. Prema Mežvietsu, europske željeznice postale su jedna od glavnih meta špijunaže. To posebno zabrinjava baltičke države, koje bi u slučaju ruske invazije ovisile o dopremi velike količine vojne opreme željeznicom. Rusija već godinama prikuplja obavještajne podatke o rutama kojima bi NATO slao vojnike, tenkove i topništvo na moguće bojište.
„Prikupljao je podatke o željezničkom sustavu – sigurnosnim režimima, mostovima – svemu što je potrebno kako bi se u slučaju napada usporio odgovor“, rekao je. U siječnju, kada je gotovo 50 ljudi poginulo u dvjema željezničkim nesrećama u Španjolskoj, latvijski dužnosnik istaknuo je da je bilo prirodno postaviti pitanje moguće sabotaže tijekom istrage.
Iako se pokazalo da su nesreće bile tehničke prirode, to pokazuje koliko su sigurnosne službe osjetljive kada je riječ o željeznicama.
Ovo „nadmetanje“ između Rusije i Zapada nastavit će se u sjeni još godinama.
„Naravno, postoji mnogo planova, koncepata i naredbi“, rekao je Mežviets.
„Profesionalno je zanimljivo promatrati. Nažalost, oni su naši protivnici“, zaključio je.
