Obvezni vojni rok u Hrvatskoj: ‘Motiv treba biti sigurnost’

Kad je riječ o obvezi bilo kakve vrste, samoosviješteni pojedinac kao pripadnik inkluzivnog demokratskog društva postane posebno oprezan. Nije li riječ o ukidanju ili ograničenju osobnih sloboda? Dolaze li u pitanja moja prava i mogućnosti izbora?

Otkako je ministar obrane Mario Banožić nedavno na Hrvatskom radiju izjavio da je osobno za vraćanje obaveznog vojnog roka, ponovno su počele rasprave oko te teme. Ipak, “gotovo dvije trećine građana je za uvođenje obveznog vojnog roka, pokazala su istraživanja, ali je pitanje motiva. Najčešće roditelji jesu za to, ali prije svega iz odgojnih mjera, što mislim da nije ispravan motiv”, rekao je Banožić u radijskoj emisiji "A sada Vlada".

Dragovoljnim vojnim osposobljavanjem stječu se osnovna vojna znanja i vještine potrebne za sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske te se ročnici pripremaju i osposobljavaju za izvršavanje zadaća u postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske. To je ujedno i uvjet za prijem u djelatnu vojnu službu, te za ugovornu pričuvu.

Banožić: “Motiv treba biti sigurnost”

Kako je njegovo stajalište izazvalo brojne reakcije u javnosti, opetovao ga je dan poslije, prilikom boravka na međunarodnoj vojnoj vježbi “Immediate Response 21” na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” u Slunju: “Kad promišljate o budućnosti morate promišljati na koji način ljudi dolaze u sustav i na koji način izlaze iz sustava i što u ovom trenutku imamo kroz dobrovoljno služenje vojnog roka, zatim koliki broj ljudi ulazi u sustav godišnje i što nas čeka u idućih nekoliko godina”.

Govoreći o odgojnim mjerama kao motivu s kojim mladi ulaze u vojsku, Banožić je naglasio: “Motiv treba biti sigurnost, stabilnost služenja prema vlastitoj državi, prema idealima koji su nastali još kao temelji Hrvatske vojske, hrabrost i želja da se osjećamo sigurno i cjelovito.”

Plenković, Milanović, CMS protiv obveznog vojnog roka

“Premijer podržava sve dobre odluke vezane za opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske. Ako nađemo model koji će bit u skladu s Ustavom i prihvatljiv društvu, siguran sam da će prihvatiti”, rekao je Banožić.

Tijekom predizborne kampanje upitan o toj temi, premijer Plenković ipak je ustvrdio: “Uvođenja obveznog vojnog roka neće biti!”

O ovoj je temi predsjednik Milanović kazao kako ga vojni rok zanima isključivo u funkciji obrane zemlje i dodao: “Ni Rusija nema obvezni vojni rok”.

Uvođenju obveznog vojnog roka, ali i održavanju vojnih parada, u više se navrata ranije protivio i Centar za mirovne studije (CMS), jedna od nevladinih neprofitnih organizacija koju između između ostalih financira Sorosova Zaklada za otvoreno društvo (Open Society Foundations) i Vlada RH. “Izgradnja inkluzivnih demokracija te brisanje granica i nacija” neki su od ciljeva CMS-a koji je prije nekoliko godina prosvjedom reagirao na tzv. “zabrinjavajuće pojave militarizacije našega društva”.

Podsjetimo i da je dugogodišnja programska voditeljica CMS-a bila Sandra Benčić, danas jedna od čelnica Možemo, kao i njezin stranački kolega Gordan Bosanac, koji je zastupao CMS-a.

Ministar obrane Srbije: “Odlučit ćemo do kraja godine”

U isto vrijeme, u Srbiji se još od veljače diskutira o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka i najavljuje školski predmet Osnove sustava obrane čiji će satovi počinjati intoniranjem države himne, kako je prenio dw.com. Tada je ministar obrane Srbije Nebojša Stefanović izjavio da će odluka o tome hoće li u Srbiji biti ponovo uvedeno obvezno služenje vojnog roka biti donesena do rujna ili listopada ove godine uz razloge poput demografskog jačanja izabranih područja, ekonomskog rasta i više razine nacionalne sigurnosti.

Razlozi ukidanja 2008. godine

Podsjetimo, obavezni vojni rok u Hrvatskoj je ukinut 2008. godine izmjenama Zakona o obrani koje je Sabor prihvatio u srpnju 2007. godine. Cilj ove izmjene zakona, koju je donio tadašnji ministar obrane Berisalv Rončević, je stvaranje profesionalne vojske. Tada je objašnjeno da obavezni vojni rok nije bio isplativ, a ulaskom Hrvatske u NATO za njim više nije bilo pretjerane potrebe.

Prije ukidanja vojni rok je trajao 6 mjeseci.

Poslije se pojavila priča kako je služenje obveznog vojnog roka ukinuto zbog izuzetno malog odaziva – 2007. godine upućeno je 25 tisuća poziva za služenje vojnog roka, a odazvalo se manje od 2500 novaka. Ostali su se pozvali na prigovor savjesti i otišli na civilno služenje vojnog roka.

Stanje u svijetu

Protivnim razlozima usprkos, velik dio zemalja u svijetu ima nekakav, makar i ograničen oblik obveznog vojnog roka. Ovdje pripadaju gotovo sve zemlje Bliskog Istoka, ali i zemlje poput Austrije, Švicarske, Finske, Danske, Cipra, Bjelorusije, Brazila i drugih zemalja.

U Izraelu obvezni vojni rok služe i muškarci i žene. U Finskoj, primjerice, žene smiju sudjelovati u obveznom vojnom roku od 1995. godine, a obveza se odnosi i na transrodne osobe. U Iranu, međutim, od obveze vojnog roka izuzeti su homoseksualni i transseksualni muškarci, zajedno s liječnicima i sinovima jedincima, kako prenosi best-citizenships.com.