Od 1. srpnja sprema se velika promjena za umirovljenike, neki će proći loše
U Hrvatskoj prag siromaštva za samce iznosi 617 eura, što znači da dvije trećine umirovljenika živi ispod te granice jer nemaju toliku mirovinu. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja 2025.,a iz Vlade vjeruju da će predložene mjere doprinijeti povećanju razine adekvatnosti mirovina svih umirovljenika, što je jedan od glavnih prioriteta ove Vlade.
Uz promjenu načina usklađivanja mirovina, povećanje dodanog staža sa 6 na 12 mjeseci, uvođenje godišnjeg dodatka umirovljenicima te redefiniranje tzv. bonifikacije za umirovljenje nakon propisane starosne dobi, iz Vlade najavljuju dodatno povećanje najniže mirovine, dodatno povećanje invalidske mirovine, te ukidanje tzv. penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina života.
Umirovljenici u jednom zagrebačkom domu za starije osobe za Treću dob podijelili su svoja mišljenja o najavljenim izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju. Iako Vlada obećava da će ove izmjene poboljšati njihov materijalni standard, mnogi smatraju da se život umirovljenika u Hrvatskoj neće značajno promijeniti.
Mirovine će rasti nekoliko eura
“Mirovine su male, teže je nego li je bilo. Krpamo se”, kaže Zvonko Anić s kojim se slaže i njegova supruga Biserka, dodajući da se krpaju zahvaljujući skromnom životu i onomu što su uštedjeli tijekom života.
Skromnost kao ključ preživljavanja postala je svakodnevica mnogih umirovljenika, a čini se da će se taj obrazac nastaviti i nakon što najavljene promjene u mirovinskom sustavu stupe na snagu. Kritičari zakona smatraju da će mirovine rasti samo za nekoliko eura mjesečno, konkretno za nešto više od tri eura prema novoj formuli usklađivanja.
Dodatni staž za majke
Osim toga, prijedlog zakona sadrži i kontroverzne odredbe vezane uz dodatni staž za majke. Ovisno o godini umirovljenja, neke majke bi mogle dobiti šest mjeseci, druge 12, a neke ni jedan mjesec dodatnog staža. Stručnjaci ovu odluku smatraju diskriminatornom, a analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper već je zatražio da se provede ocjena ustavnosti ove odredbe.
“Sada imamo šest kategorija penaliziranih mirovina, od 6 do 20,4 posto. Tražimo da se penalizacija ujednači na 9 posto za sve umirovljenike, a posebno smatramo da bi je trebalo ukinuti za sve koji navrše 65 godina”, izjavio je Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
U mirovinu zbog otkaza
Umirovljenici koji su morali ići u prijevremenu mirovinu zbog gašenja radnih mjesta, smatraju da je zakon posebno nepravedan prema njima, jer nisu imali izbora, dok su oni koji su odlučili sami otići u prijevremenu mirovinu imali bolje uvjete.
Izmjene zakona također predviđaju povećanje najnižih i invalidskih mirovina. Najniže mirovine bi se povećale za samo 12 eura, dok bi invalidske mirovine rasle za oko 46 eura. Mnogi umirovljenici smatraju da ova povećanja neće značajno poboljšati njihov životni standard.
Iako Hrvatska bilježi značajan rast BDP-a i povećanje kreditnog rejtinga, umirovljenici se i dalje nalaze među najvećim gubitnicima u društvu. S obzirom na to da je inflacija u zemlji najveća u Europskoj uniji, a udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći najniži, mnogi smatraju da se stvarni problemi umirovljenika ne rješavaju, unatoč obećanjima o većim mirovinskim primanjima.
