Od Holokausta do Gaze: Je li Izrael postao ono od čega je bježao?

Kratka povijest Palestine i Pojasa Gaze

• Područje koje danas zovemo Palestina (obala istočnog Sredozemlja, uključujući današnji Izrael, Zapadnu obalu i Pojas Gaze) ima tisućljetnu povijest — kroz antičke hebrejske države, rimsku i bizantsku upravu, islamske dinastije, križarske države, otomanski period i potom britanski Mandat (poslije Prvog svjetskog rata). Moderni pojam „Palestine“ u političkom smislu najčešće se veže za razdoblje britanskog Mandata (1920–1948) i međunarodne rasprave o podjeli tog područja. 

• Pojas Gaze — mala, gusto naseljena obalna traka od oko 40 km dužine — kroz 20. stoljeće bio je pod egipatskom upravom (1948–1967), zatim ga je 1967. zauzeo Izrael u Šestodnevnom ratu, a u kasnijim desetljećima došlo je do izraelske vojne kontrole, zatim izraelskog povlačenja naselja (2005) i od 2007. uprave pod Hamasom. Gaza ima dugačku povijest ali i od 20. stoljeća postaje simbol sukoba i teške humanitarne situacije zbog blokada, ratova i raseljavanja.

Kratka povijest Židova i njihova stradanja

• Židovski narod ima tisućljetnu povijest na Bliskom istoku — starozavjetne države, razdoblje pod Rimljanima (razaranje Drugog hrama 70. g. n.e.), raspršenje (diaspora) i zajednice diljem Europe, Srednjeg istoka i sjeverne Afrike. Tijekom stoljeća Židovi su trpjeli diskriminaciju i nasilje (pogromi, progoni), koje su kulminirale u 20. stoljeću katastrofom Holokausta kada su nacisti ubili oko šest milijuna Židova. Sjećanje na te progonstva i Holokaust snažno je utjecalo na međunarodne i unutarnje političke procese koji su doveli do stvaranja države Izrael 1948. godine. 

Kada i zašto je započeo sukob Izrael–Palestina?

• Moderni sukob ima korijene krajem 19. i početkom 20. stoljeća: rast cionističkog pokreta (za uspostavu židovske države u povijesnoj Palestini) istovremeno s buđenjem arapskog nacionalizma i željama stanovništva koje je u tom trenutku već živjelo na tim područjima. Nakon Drugog svjetskog rata i holokausta, Ujedinjeni narod je 1947. predložio plan podjele (Rezolucija 181) koji je židovskim vođama dao put prema proglašenju države Izrael (14. svibnja 1948.). Arapske države i palestinski arapski lideri odbacili su plan podjele; nakon proglašenja Izraela izbila je prva arapsko-izraelska (palestinsko-arapska) ratna faza 1948. (Nakba — „katastrofa“ za Palestince, tisuće su protjerane/izbjegle). Od tada slijede ciklusi rata, okupacije, useljavanja, ustanka (intifade) i mirovnih pokušaja. Ovo je sažetak razloga — teritorij, nacionalni identitet, izbjegličko pitanje, sigurnost i kontrola svetih mjesta. 

Glavne ratne faze / tijek ratovanja 

• 1947–49: Rat za neovisnost / Nakba (stvaranje Izraela; stotine tisuća palestinskih izbjeglica).

• 1956: Sueski rat (Izrael, UK, Francuska protiv Egipta).

• 1967: Šestodnevni rat — Izrael zauzima Zapadnu obalu, Istočni Jeruzalem, Pojas Gaze, Sinaj i Golansku visoravan. (Presudno za kasniju okupaciju i naselja.)

• 1973: Jomkipurski rat protiv Egipta i Sirije.

• 1987–1993: Prva intifada — palestinski ustanak na okupiranim teritorijima.

• 1993–2000: Oslo i pregovori (djelomična autonomija Palestinske uprave, ali bez konačnog rješenja).

• 2000–2005: Druga intifada (intenzivno nasilje, samoubilački napadi, izraelske kontraoperacije).

• 2005: Izrael se povlači iz Gaze (povlačenje naselja), ali zadržava kontrolu nad granicama/češćim ulascima i zračnim/morskim prostorom; 2006–2007 Hamas preuzima kontrolu u Gazi.

• 2008–2024: Višestruke velike izraelske operacije u Gazi (npr. 2008–09 „Cast Lead“, 2012 „Pillar of Defense“, 2014 „Protective Edge“, 2021 sukobi, te intenzivni rat od listopada 2023. nadalje). Također izraelske intervencije u Libanonu (npr. 1982, 2006) i česte vojne akcije u Zapadnoj obali. 

„Koga je sve Izrael napao?“ — kratki pregled glavnih strana koje je Izrael vojno konfrontirao

• Susjedne arapske države u velikim ratovima: Egipat, Jordan, Sirija, Libanon (1948, 1956, 1967, 1973; i invazije/intervencije poput 1982. u Libanon). 

• Palestinska teritorija: Pojas Gaze (ponavljane kampanje i opsade), Zapadna obala (vojne operacije, racije, izgradnja naselja), Istočni Jerusalem (političke-milit. akcije). 

• Djelomične/namjerne udare ili operacije na oružane skupine/regimente: Hamas (Gaza), Islamski džihad (Gaza), Hezbolah (Libanon), te ciljevi povezani s tim skupinama u regiji.

• Izrael je također izveo vojne i obavještajne operacije izvan regije u pojedinačnim slučajevima (ciljevi koji su navodno predstavljali prijetnju), no glavne međunarodne vojne konfrontacije su s gore navedenim državama i oružanim skupinama.

Posebno — današnja situacija u Pojasu Gaze (stanje u trenutku pisanja; najvažnije tvrdnje imaju izvore)

Humanitarna katastrofa i brojke: od listopada 2023. rat i intenzivne izraelske operacije protiv Gaze doveli su do masovnih žrtava i stradavanja civila; različite agencije i mediji izvještavali su o desecima tisuća poginulih i masovnim ranjenjima, uništenoj infrastrukturi, te velikom broju raseljenih i oštećenih bolnica i škola. (Primjer: izvještaji koji navode desetine tisuća mrtvih i stotine tisuća ranjenih od početka rata.) 

Gladi i nestašice: UN i humanitarne organizacije upozorile su na ekstremnu nestašicu hrane, goriva i lijekova u Gazi — simptomi uključuju gomilanje ljudi na mjestima podjele hrane, glačanje opskrbnih lanaca i izvještaje o smrtima povezanima s pothranjenošću, uključujući smrtnost djece. UN-agencije i humanitarne izvještaje citiraju kao alarmantne. 

Optužbe za genocid / terminologija: mnogi promatrači, političari, organizacije za ljudska prava i neki javni službenici upotrebljavaju izraz „genocid“ ili „potencijalni genocid“ u vezi s djelovanjem u Gazi; postoje i medijski i civilni pozivi za takvim kvalifikacijama. Pravna kvalifikacija genocida zahtijeva pravnu procjenu i sudsku proceduru (ICJ ili ICC i sl.) — dakle riječ “genocid” u javnim diskursima često se pojavljuje kao optužba i politička ocjena. (Postoji i Wikipedia članak koji prati te optužbe i rasprave o terminologiji.) 

Najave zauzimanja/okupacije: tijekom 2024.–2025. izraelski dužnosnici i vojni izvori više puta su najavili planove za „zauzimanje“ ili „operacije na zemlji“ u dijelovima Gaze (uključujući izraelske izjave o mogućoj „čvršćoj kontrolu“ ili “okupaciji” gradskih zona). Takve najave izazivaju zabrinutost za daljnje raseljavanje civila i intenziviranje humanitarne krize. Mediji i UN su izvijestili o planovima i reakcijama međunarodne zajednice.

Pritisci na novinare i informacije: izvještaji pokazuju da je veliki broj novinara ubijen u Gazi od početka najnovijeg vala sukoba; ocjene broja žrtava novinara i slučajevi ubojstava izazvali su međunarodne proteste i pozive na neometano izvještavanje. Također postoje izvještaji o sukobljenim narativima i otežanom pristupu humanitarne pomoći. 

Kratki zaključak i važna napomena o terminima

• Sukob je složen, višedimenzionalan (istorija, teritorij, identitet, sigurnost, prava izbjeglica, religijska pitanja).

• Pitanje „genocida“ je vrlo ozbiljno i pravno specifično; postoje široke i glasne optužbe i diplomatske reakcije, postoje i međunarodni pozivi na istrage. Međunarodne institucije (UN, ICC) i pravni organi te organizacije za ljudska prava prate i povremeno pokreću istrage — pravno utvrđivanje genocida zahtijeva sudski postupak. 

Holokaust i što je proživio židovski narod

• Tijekom Drugog svjetskog rata nacistička Njemačka i njezini saveznici proveli su sustavno istrebljenje židovskog naroda (oko 6 milijuna ubijenih).

• Metode su uključivale masovna deportiranja, logore smrti, sustavno izgladnjivanje, prisilni rad i masovna pogubljenja — s jasnom namjerom uništenja cijele skupine.

• Holokaust je pravni i povijesni primjer genocida po Konvenciji UN-a iz 1948.

Usporedba sa sadašnjim djelovanjem Izraela u Gazi

• Sličnosti koje navode kritičari: međunarodne i domaće organizacije (npr. Amnesty, Human Rights Watch, UN-ovi izvjestitelji) optužuju Izrael za masovna ubojstva civila, opsadu koja uzrokuje glad i nestašice, uništavanje infrastrukture ključne za život. Neki koriste izraz „genocid“ ili „etničko čišćenje“, povlačeći paralelu s prošlim stradanjima Židova — ne po opsegu ili metodama, nego po ideji sustavnog uništavanja života jedne skupine.

• Razlike koje naglašavaju Izrael i njegovi saveznici: Izrael tvrdi da ne cilja palestinski narod kao narod, nego Hamas i druge oružane skupine, te da je civilna stradanja nemoguće izbjeći zbog borbi u gusto naseljenim područjima. Po njima, cilj nije istrebljenje cijele skupine, nego neutraliziranje vojnih prijetnji.

Pravno gledano

• Za razliku od Holokausta, gdje je genocid dokazan i sudski presuđen, današnje optužbe protiv Izraela su predmet rasprave i istraga (npr. Međunarodni sud pravde vodi postupak po tužbi Južnoafričke Republike).

• Genocid u pravnom smislu zahtijeva dokaz namjere da se uništi cijela ili djelomična skupina „kao takva“ — to se mora utvrditi dokazima, ne samo posljedicama.

• U političkom i javnom govoru ta se riječ koristi šire, pa zato dolazi do usporedbi sa stradanjima Židova.

Povijesno gledano, Holokaust je jedinstven po industrijskom i planskom karakteru istrebljenja. U današnjem sukobu u Gazi postoje ozbiljne optužbe da Izrael provodi politiku koja u praksi uništava živote i budućnost velikog dijela palestinskog stanovništva — iako Izrael odbacuje da je cilj uništenje naroda. Je li to „ono što su Židovi proživjeli“ ovisi o tome gledaš li iz moralne perspektive (gdje mnogi vide sličnosti) ili iz pravne perspektive (gdje se još čeka presuda).

IZVORI: Wikipedia, Al Jazeera