Odlučujuća ‘bitka’ Zapada i Rusije u našem susjedstvu! Nakon današnjeg dana politička karta će se mijenjati: Hoće li SPC uspjeti zgrabiti sve?
Gotovo tri mjeseca nakon što je pao Milo Đukanović i njegov DPS, a predsjednik zemlje postao Jakov Milatović blizak SPC-u, u Crnoj Gori su u nedjelju ujutro otvorena birališta na kojima će oko 550 tisuća birača na izvanrednim parlamentarnim izborima birati novu vladu.
Duboke političke podjele kroz koje zemlja prolazi vjerojatno će obilježiti i ove izbore, budući da neslaganja koja su Crnu Goru i usporila na putu ka članstvu u EU itekako postoje.
Naime, do izvanrednih parlamentarnih izbora i dolazi jer se dosadašnja vladajuća koalicija nije mogla usuglasiti o mandataru nove vlade, nakon što je aktualnoj vladi premijera Dritana Abazovića u kolovozu 2022. izglasano nepovjerenje. Iako u svom od tada tehničkom mandatu, Abazovićeva vlada baš se i nije ponašala u skladu s tim, pa su od kolovoza do sada potpisali Temeljni ugovor sa SPC-om, kojemu su se mnogi protivili, kao i smjenjivali već smijenjene ministre.
15 stranaka i koalicija
Na današnjim izvanrednim izborima sudjeluje 15 stranaka i koalicija, a prema predizbornim anketama najvjerojatnije će Pokret Europa sad, politička stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., biti stožer nove vlade, uz procjene o 30 posto potpore.
Čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović, koja je formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura. Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.
Posljednjih dana izborne kampanje politički protivnici pokušali su diskreditirati čelnika Europe sad Milojka Spajića, povezujući ga sa južnokorejskim “kraljem kriptovaluta” Do Kwonom, koji se od ožujka nalazi u pritvoru u Crnoj Gori, a kojega SAD i Južna Koreja traže zbog prevare na kriptotržištu vrijedne 40 milijardi dolara.
Koalicija četničkog vojvode
Projekcije govore da bi Demokratska partija socijalista, koju nakon poraza na izborima više ne vodi Milo Đukanović, mogla osvojiti oko 20 posto glasova birača. Listu stranke predvodi mladi političar Danijel Živković, a na njoj nema dugogodišnjih Đukanovićevih bliskih suradnika.
Aktualni premijer Dritan Abazović i njegova Ujedinjena Reformska akcija nastupaju u koaliciji s Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića i po anketama ove stranke centra mogle bi dobiti između 10 i 15 posto glasova.
Desni, prosrpski i proruski Demokratski front uoči izbora prestao je postojati kao koalicija političkih stranaka, jer je Pokret za promjene Nebojše Medojevića izašao iz te koalicije. Ostale članice, Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića i Demokratska narodna partija, Milana Kneževića nastupaju zajedno i predviđa se da će imati između 10 i 15 posto podrške, dok se Medojević PZP bori kako bi prešla cenzus.
Jedina stranka Hrvata u zemlji sudjeluje na izborima
Na ivici cenzusa je i Socijaldemokratska partija Crne Gore, koju je nekada vodio Ranko Krivokapić, dugogodišnji predsjednik parlamenta. SDP nije ušao u koaliciju s Đukanovićevim DPS-om, iako se to očekivalo, nego se tijesnom većinom odlučio za samostalan nastup.
Od manjinskih stranaka predviđa se da će dvije stranke Albanaca dobiti po jedan mandat, Bošnjačka stranka dva, te da će Hrvatska građanska inicijativa, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori koja sudjeluje na izborima, prijeći povlašteni cenzus od 0,3 posto važećih glasova. Hrvate su na izborima 2020. predstavljale dvije političke stranke pa zbog rasipanja glasova nisu uspjeli osigurati zastupnički mandat u crnogorskom parlamentu koji broji 81 zastupničko mjesto.
Izvanredne parlamentarne izbore prati nekoliko stotina domaćih promatrača nevladinih udruga Centra za monitoring (CEMI) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT) te međunarodna misija OESS-a.
Birališta su otvorena do 20 sati, a prvi rezultati najavljeni su pola sata kasnije.
Izvor:dnevno.hr/Foto:Pixabay
