Optužnica za zločine u Bjelovaru i Hrgovljanima ponovno zapela: Istraga protiv oficira JNA i dalje bez epiloga

Primjer istrage ratnih zločina počinjenih u Bjelovaru i Hrgovljanima još jednom potvrđuje koliko su takvi postupci dugotrajni i neizvjesni. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u svibnju 2023. podignulo je optužnicu protiv skupine visokopozicioniranih oficira JNA zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, tereteći ih da su 29. rujna 1991. pucali po civilima i civilnim objektima u Bjelovaru i obližnjem naselju Hrgovljani, pri čemu je nekoliko osoba ubijeno, a brojni objekti teško oštećeni ili uništeni.

Međutim, Županijski sud u Zagrebu u siječnju 2024. vratio je optužnicu na doradu, ocijenivši da činjenični opis ne proizlazi iz prikupljenih dokaza. Tužiteljstvu je tada ostavljen rok od godine dana za ispravke, s predviđenim rokom podizanja nove optužnice u veljači 2025. godine. No, taj je rok u međuvremenu produljen za dodatnih 12 mjeseci, a u siječnju ove godine tužiteljstvo je i treći put zatražilo, te dobilo, produljenje roka.

Kao razlog navodi se nemogućnost izvršenja svih naloga suda, među ostalim i ispitivanje optuženika koji su nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima. Riječ je o osobama koje žive u Srbiji, a koje se pokušava ispitati putem međunarodne pravne pomoći. Hrvatska strana pritom šalje zamolnice i požurnice, no odgovori iz Srbije izostaju, što u praksi znači da optuženicima nisu dostavljeni ni ključni sudski dokumenti, uključujući rješenje o provođenju istrage i odluke o imenovanju branitelja.

Slični problemi postoje i u odnosu prema Bosni i Hercegovini, odakle također nema odgovora na zamolnice za ispitivanje većeg broja svjedoka.

Optužnicom se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva terete Milan Tomić, Milorad Tomić, Vladimir Prelić, Đorđije Čonevski, Slavko Vinaji, Ranko Bolta i Dragan Branimir. Tereti ih se da su 29. rujna 1991. iz vojarne „Božidar Adžija“ otvorili paljbu po Bjelovaru i Hrgovljanima. Vojarna je u tom trenutku bila u blokadi 17 dana, sve do njezina zauzimanja od strane Hrvatske vojske, nakon čega su se pripadnici JNA predali. Svi optuženi u to su vrijeme bili stacionirani u toj vojarni.

Prema optužnici, Milan Tomić bio je zapovjednik I. čete oklopno-mehaniziranog bataljuna 265. brigade JNA, dok su Vladimir Prelić, Đorđije Čonevski i Slavko Vinaji zapovijedali tenkovskim vodovima unutar iste čete. Ranko Bolta bio je zapovjednik baterije samohodnih topničkih oruđa, a Dragan Branimir zapovjednik minobacačke baterije s pet minobacača.

Milan Tomić tereti se da je 29. rujna 1991. zaprimio zapovijed za borbeno djelovanje te potom naložio podređenima otvaranje paljbe iz sveg raspoloživog naoružanja. Nakon toga, prema optužnici, velik broj granata ispaljenih iz tenkova, tenkovskih puškomitraljeza, samohodnih topničkih oruđa i minobacača pogodio je stambene i poslovne objekte u Bjelovaru i Hrgovljanima.

U Bjelovaru su pritom tri osobe smrtno stradale na ulazu u crkvu, dok je u Hrgovljanima poginuo jedan prolaznik. Oštećen je velik broj objekata, među kojima su pravoslavna crkva u središtu grada, silosi, pošta, radio-stanica, zgrade Fonda za stambeno-komunalnu djelatnost, poslovni prostori Kemoboje i Univerzala, poslovnica Vjesnika, zgrada u krugu Tvornice „Koestlin“, katolička crkva te park u središtu grada.