Otkriveno gdje je završilo 900 boraca iz Azovstala: ‘O sudbini će im odlučiti osobno Putin‘
Više od 900 ukrajinskih vojnika koji su bili u mariupoljskoj opkoljenoj čeličani Azovstal poslano je u zatvoreničku koloniju na teritorij pod ruskom kontrolom, priopćila je Moskva, a njihova je sudbina i dalje neizvjesna, piše Guardian.
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je u srijedu navečer da je od 959 ukrajinskih vojnika, za koje je Rusija rekla da su se predali od utorka, 51 pripadnik liječen zbog ozljeda, a ostatak je poslan u bivšu zatvoreničku koloniju u gradu Olenivka na području Donjecke oblasti.
Rusko ministarstvo obrane u srijedu je objavilo video snimke ukrajinskih boraca koji su bili na bolničkom liječenju u gradu Novoazovsku pod ruskom kontrolom.
Video prikazuje muškarce umornog izgleda kako leže na krevetima na bolničkom odjelu, umotani u deke, a mnogi gledaju ravno ispred sebe.
Neki filmskoj ekipi govore da se o njima brinu liječnici koji su im dali lijekove i promijenili zavoje. Jedan čovjek kaže da se Rusi prema njima ponašaju normalno i da nije izložen fizičkom ili psihičkom zlostavljanju.
Nije bilo moguće utvrditi je li vojnik govorio bez prisile.
Zaharova je rekla novinarima da će svim ranjenim vojnicima iz Azovstala ‘biti pružena kvalificirana medicinska pomoć’.
Ukrajina nije komentirala najnovije ruske objave.
U svom obraćanju naciji kasno u utorak, predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se ‘misija evakuacije’ nastavlja uz pomoć ‘najutjecajnijih međunarodnih posrednika’. Nijednom riječju pritom nije spomenuo predaju. Također nije jasno koliko ih je ostalo unutar postrojenja, iako su neki u utorak nagađali da ih je još najmanje 600.
Denis Pušilin, čelnik samoproglašene republike Donjeck, rekao je u srijedu da se ‘zapovjednici najviše razine’ još uvijek kriju u čeličani.
Dvije strane nisu objavile praktički nikakve detalje sporazuma koji je doveo do predaje vojnika koji su tjednima bili skriveni u širokoj mreži tunela i bunkera ispod čeličane.
Zamjenik ukrajinskog ministra obrane rekao je u utorak da će vojnici biti razmijenjeni za ruske zarobljenike, ali su brojni ruski dužnosnici u srijedu ponovili izjave drugih tvrdolinijaša da bi se vojnicima trebalo suditi. Pušilin je u srijedu pozvao na ‘međunarodni sud’ koji će odlučiti o sudbini vojnika.
‘Što se tiče ratnih zločinaca, kao i nacionalista, o njihovoj sudbini, ako su položili oružje, trebaju odlučiti sudovi’, rekao je.
Čečenski čelnik Ramzan Kadirov, čije su snage sudjelovale u bitci za Mariupolj, rekao je da se bojna Azov, jedna od glavnih snaga u obrani čeličane, ne smije razmjenjivati i ‘mora biti kažnjena po zakonu’.
Pukovnija Azov formirana je 2014. kao ekstremno desna milicija za borbu protiv separatista koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini. Kasnije je postrojba integrirana u Ukrajinsku nacionalnu gardu, a njezini zapovjednici kažu da se udaljila od svojih ekstremno desnih početaka.
Očekuje se da će ruska Duma raspravljati još ovog tjedna o ovoj temi i potencijalno prihvatiti novu rezoluciju kojom bi se zabranila razmjena zarobljenih azovaca.
Neki su ruski političari otišli toliko daleko da su javno u parlamentu rekli da treba razmisliti i o smrtnoj kazni za sve pripadnike Azova. Ruski parlamentarac Leonid Sluckij rekao je kako Rusija treba oprezno razmisliti o vraćanju najteže kazne, prenosi Jutarnji list
– Ti ljudi ne zaslužuju živjeti nakon što su počinili monstruozne zločine protiv čovječanstva – rekao je Sluckij koji je inače sudjelovao i u mirovinskim pregovorima s ukrajinskom stranom.
Idućeg bi tjedna i ruski Vrhovni sud trebao saslušati zahtjev za proglašenje ukrajinske pukovnije Azov ‘terorističkom organizacijom’, otvarajući put kaznama do 20 godina za osuđene.
Ruski istražni odbor već je najavio planove za ispitivanje predanih vojnika, ne naznačujući hoće li ih se tretirati kao osumnjičene. Inače, bojna Azov korištena je kao ključni dio ruskog propagandnog narativa za opravdavanje rata u Ukrajini.
Sudbina zarobljenih snaga u Azovstalu mogla bi dodatno zakomplicirati napore za nastavak mirovnih pregovora, pri čemu bi obje strane jedna drugu okrivile za slom pregovora.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Ukrajinu za ‘potpuni nedostatak želje’ za nastavkom pregovora, dok je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao da su pregovori na čekanju.
Andrej Kolesnikov iz moskovske zaklade Carnegie za međunarodni mir kazao je kako će u konačnici Vladimir Putin biti taj koji će odlučiti što će se dogoditi s ukrajinskim vojnicima te da bi njegova odluka mogla ukazati na njegove trenutne namjere u sukobu.
– Ako odluči suditi vojnicima, to će biti jasan, zabrinjavajući znak da je spreman dodatno eskalirati situaciju – kaže Kolesnikov. Alternativno, rekao je Kolesnikov, razmjena vojnika bila bi uokvirena kao ruski ‘čin milosrđa i suosjećanja’ unatoč trenutnim zahtjevima Putinovih tvrdolinijaša za oštrim kaznama.
