Otvorena prijetnja Hrvatskoj: srbijanski ministar zaziva otimanje teritorija

BORIS BRATINA – tko je srbijanski ministar koji poručuje da “Hrvatska mora platiti teritorijem”

Skandalozne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njemu bliskih političkih aktera na račun Hrvatske i drugih susjednih država posljednjih su godina postale gotovo uobičajena pojava. Najčešće su usmjerene prema unutarnjoj publici, s ciljem homogenizacije biračkog tijela, pa nerijetko prolaze bez ozbiljnijih međunarodnih posljedica. Međutim, posljednji istup ministra informiranja i telekomunikacija Srbije Borisa Bratine izazvao je opravdano snažne reakcije u Hrvatskoj i šire.

Gostujući na režimskom tabloidu Informer, Bratina je iznio teze koje prelaze granicu političke provokacije. Uspoređujući Hrvatsku s Ukrajinom, izjavio je kako bi, po njegovu mišljenju, “Hrvatsku, kao i Ukrajinu, trebalo kazniti oduzimanjem teritorija”. Takva izjava, izrečena od aktualnog ministra u Vladi Republike Srbije, doživljena je kao otvorena prijetnja teritorijalnom integritetu Republike Hrvatske.

U istom je nastupu Bratina poručio da bi Hrvati, kako je rekao, “spasili dušu kada bi se pogledali u sebe”, dodajući kako bi takav čin nacionalne refleksije bio iznimno težak, ali nužan. U nastavku je ustvrdio da se Hrvatska, prema njegovoj interpretaciji, “boji velike kazne”, usporedivši taj strah s djetetom koje očekuje sankciju zbog lošeg postupka.

Voditeljica emisije pritom je spomenula europskog izvjestitelja za Srbiju Tonina Piculu, kojega je optužila da od Beograda traži da se “odrekne svega srpskog”. Na to se Bratina nadovezao ponovivši tezu: “Kao i Ukrajinci, oni moraju to platiti teritorijem.”

Iako je u jednom trenutku pokušao ublažiti vlastite riječi tvrdeći da ne zagovara nasilje i da se nada kako “nitko nema namjeru ići okolo i ubijati Hrvate samo zato što su Hrvati”, ubrzo je ponovno naglasio da Hrvatsku, po njegovu sudu, “treba na neki način kazniti”. Kao razloge naveo je, između ostalog, “stravično učešće u Prvom svjetskom ratu, naročito u Drugom svjetskom ratu, te od početka devedesetih godina”, dodajući da odgovornost, prema njegovoj interpretaciji, seže i u razdoblje socijalizma. U tom je kontekstu spomenuo i tezu o tzv. “crvenim ustašama” koji su, kako je ustvrdio, vodili hrvatski dio Komunističke partije.

Tko je Boris Bratina?

Boris Bratina rođen je 25. kolovoza 1960. godine u Beogradu. Izvanredni je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Prištini, koje djeluje s privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, gdje radi od 2002. godine. Akademskoj javnosti poznat je i kao povjerenik Srpskog filozofskog društva za Kosovo te kao sudionik projekta Povijest srpske filozofije.

Širu pozornost javnosti privukao je još 2009. godine kada je, na skupu u Beogradu povodom deset godina od NATO-ove intervencije, zapalio zastavu Europske unije. Godine 2019. bio je gostujući profesor na moskovskom sveučilištu MGIMO, a član je i uredničkog savjeta međunarodnog časopisa Koncept: filozofija, religija, kultura.

Na dužnost ministra informiranja i telekomunikacija Republike Srbije imenovan je 16. travnja 2025. godine u vladi Đure Macuta. Kao ministar nadzire medijsku politiku i komunikacijski sustav države, što njegovim javnim istupima daje dodatnu političku težinu. Njegov rad i raniji nastupi često su izazivali kontroverze – među ostalim, kada je novinare N1 i Nove S nazvao “budalama”, što je kasnije pokušao relativizirati tvrdnjom da se radilo o šali.

Bratina je ujedno i član inicijativnog odbora za osnivanje Pokreta za narod i državu Aleksandra Vučića, što ga dodatno svrstava među ideološki najtvrđe kadrove aktualne srbijanske vlasti.

Reakcije iz Hrvatske

Prema neslužbenim informacijama, Domovinski pokret već je upoznao Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s izjavama srbijanskog ministra. Iz istog izvora doznaje se kako će DP od svojih koalicijskih partnera u Vladi tražiti primjerenu i jasnu reakciju države na istup Borisa Bratine, koji se u Hrvatskoj doživljava kao neprihvatljiv i opasan oblik političkog revizionizma i prijetnje teritorijalnom suverenitetu.