Otvorila aplikaciju banke, a ondje ju dočekala poruka za drugoga

Banke, baš kao i mnoge druge djelatnosti, ubrzano provode digitalizaciju. No ona nosi i probleme. Mnogi se tijekom transakcija pitaju jesu li im računi i podaci sigurni. U vrijeme pandemije sve se provodi s pomoću bankarskih aplikacija koje, smatraju mnogi, nisu pouzdane. 

Iva Tadić nemalo se iznenadila kada je otvorila aplikaciju banke, a ondje ju je dočekala poruka koja je bila namijenjena nekom drugom.

- Putem HPB aplikacije koju imam na svom mobitelu došle su mi tri poruke o drugome klijentu, odnosno da mu se zahvaljuju i da će mu proslijediti podatke o njegovom stambenom kreditu, kaže Iva.

Još više ju je iznenadilo kad su povjerljive poruke, namijenjene nekom drugom klijenta banke, i dalje stizale.

- Zašto bismo mi znali tko ima kredit i kakvu vrstu? - pita Ana kojoj su iz banke uputili ispriku i uvjeravali je da nema curenja podataka klijenata.

I nije ona jedina. Poruku istog sadržaja i namijenjenu istom gospodinu dobivali su i drugi klijenti, iz drugih gradova. Prezime korisnika koji su primili poruke nije nimalo slično.

- S obzirom na to da se radi o pogrešci koja se dogodila tri puta, nemožete da se ne zapitate što se dogodilo, kakav se propust u sustavu dogodio i bez obzira na to što je poruka izbrisana, svi smo mi imali dovoljno vremena da pročitamo i prezime klijenta i o čemu se radi, rekla je Ana Šimić, Šibenik.

Iz HPB-a odgovaraju da je riječ o izoliranoj pogrešci.

- Nastali događaj nije utjecao na sigurnost podataka, pogreška je ubrzo otklonjena, a klijenti odmah obaviješteni. Ispričavamo se i ovom prilikom našim klijentima te naglašavamo da su svi podaci kojima raspolažemo u potpunosti sigurni i njihova zaštita ni u kojem trenutku nije bila upitna, stoji u odgovoru HPB-a na upit emisije Potrošački kod. Iako od banke Potrošački kod HTV-a nije doznao razloge zašto i kako se to dogodilo, stručnjak za računalnu sigurnost Tino Šokić objašnjava što je u ovom slučaju pošlo po zlu.

- Skrenuo bih pozornost na uzrok koji može biti, a često tu bude ili sustav ili izravno čovjek, ali u svakom slučaju je čovjek u pitanju, ljudski faktor, jer sustav je postavio čovjek, kaže.

Kad je riječ o sigurnosti podataka koje povjeravamo bankama, stajalište Europske unije je jasno.

- Što se tiče bankarskog poslovanja, tu ima dosta problema i dobivam često od građana upite i zamolbe da se pozabavimo tim temama. Ove godine u Europskoj uniji ide promjena direktive koja bi to trebala bolje regulirati da budemo ujednačeni, kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.

Ono u čemu su potrošači ujednačeni to su problemi. Neki vrijeme i novac troše čekajući na javljanje operatera u kontaktnim centrima banaka, drugi uzalud danima i mjesecima čekaju odgovor na elektroničku poštu.

Iva Tadić i tu je, nažalost, imala loših iskustava. Aplikacija joj nije radila, pa se nije mogla koristiti sustavom e-Građani. Uz to, prikazivao se i pogrešan iznos novca u stambenoj štedionici.

- Njihova aplikacija zaista nije dobra. Ona ima i drugačiji uvid u stanje