Ovo je karta poreza na kupnju. Hrvatska je najgora u EU

Javna rasprava oko cijena u Sloveniji i Hrvatskoj ne jenjava. Građani su usporedbama cijena u trgovinama zaključili da je po pitanju mnogih proizvoda Slovenija jeftinija od Hrvatske. Službeni statistički podaci pokazuju sličnu stvar, da su cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj prosječno tek neznatno manje nego u Sloveniji, unatoč velikoj razlici u plaćama.

Sve je postalo vidljivije nakon uvođenja eura. Do 1. siječnja ove godine se razlika u cijenama mogla "sakriti" iza različitih valuta i preračunavanja, ali to više nije moguće. Građani u Hrvatskoj su neugodno iznenađeni i revoltirani činjenicom da plaćaju gotovo iste cijene (često veće) od građana Slovenije unatoč tome što imaju puno manje plaće.

Iako je teško jednoznačno odgovoriti na pitanje zašto je to tako, jedan od razloga su zasigurno porezi i ostali troškovi poslovanja koja nameće država. Neki od njih su indirektni pa je građanima nevidljiv način na koji se prebacuju u konačne cijene.

Oni poput PDV-a su direktni i lako vidljivi jer se na svakom računu iskazuje udio tog poreza u konačnoj cijeni. Hrvatska je prema minimalno jednom kriteriju najoporezivanija država EU i druga najoporezivanija u Europi.

Kupovanje u Hrvatskoj je najviše oporezivano u EU

Prilično je poznato, ili bi bar trebalo biti, da Hrvatska ima drugu najveću stopu PDV-a u EU. PDV od 25 posto znači da se na konačnu cijenu koju naplati trgovac mora dodati još četvrtina tog iznosa, što je čisto plaćanje državi i ide direktno u opći državni proračun.

Porezni sustav većine država je kompliciran i teško je odrediti koja zemlja ima najveće poreze. Većina zemalja uz opću stopu PDV-a ima još jednu ili dvije umanjenje stope. Zbog toga je tako teško raditi usporedbe iako je jasno da PDV ima direktan utjecaj na konačnu cijenu koji kupac mora platiti.

Trgovac prvo odredi svoju cijenu, na nju se nadogradi davanje državi, i to je konačna cijena koju plaća kupac. Dodatna komplikacija su trošarine, manje vidljiv porez od PDV-a, ali s podjednakim utjecajem na cijenu. I one se prebacuju na kupca, ali manje vidljivo.

Da bi se objedinili svi porezi i odgovorilo na pitanje koja zemlja je najviše porezno opterećena, stoga je potrebno sagledati udio poreza u godišnjem bruto društvenom proizvodu (BDP). On mjeri monetarnu vrijednost svih proizvoda i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom godine.

Porezi na proizvode i usluge u Hrvatskoj su najveći u EU, iskazano udjelom u BDP-u. Drugi su najveći u Europi, nakon Crne Gore. S udjelom općih poreza na proizvode i usluge, PDV-a i trošarina od 18.54 posto BDP-a, kupci u Hrvatskoj su uvjerljivo najoporezivaniji u EU.

Mađarska, s udjelom poreza na proizvode i usluge od 16.29 posto BDP-a, je druga. Iako ima veću stopu PDV-a od Hrvatske (27 posto), porezno opterećenje je manje zbog nižih trošarina i drugih direktnih poreza.

Porezi na kupnju proizvoda i usluga su PDV, porez na potrošnju i cijeli niz trošarina 

Nije lako nabrojati sve direktne poreze na potrošnju u Hrvatskoj. Osim PDV-a, koji se direktno nadograđuje na cijenu trgovca, postoji i porez na potrošnju. On iznosi 3 posto, a naplaćuje se za potrošnju svih pića u ugostiteljskim objektima.

Trošarine su oblici poreza koji se klasificiraju kao neizravni i uključeni su u cijenu. PDV i PP (porez na potrošnju) se posebno iskazuju na računu pa su vidljiviji. Naplaćuju se za kavu, bezalkoholna pića, alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, gorivo, električnu energiju i motorna vozila.

Zavisno o visini cijene, od 45 do 55 posto cijene litre goriva se odnosi na plaćanje državi. Petina konačne cijene je samo PDV, a 3.06 kn po litri trošarine. Čak i ako se zanemare konačni porezi na proizvode u trgovinama, porezi na gorivo (PDV i trošarine) podižu cijenu svih proizvoda jer povećavaju troškove prijevoza.

Socijalno nepravedan porezni sustav kojim se financira korumpirana država

PDV, koji čini veliki dio kategorije poreza na proizvode i usluge, oslonac je poreznog sustava Hrvatske. Direktno poskupljuje proizvode u trgovinama jer se jednostavno dodaje na trgovčevu cijenu. Trgovčevu cijenu su već umjetno povećale trošarine jer se svaki dodatni trošak ugrađuje u izračun cijene.

Države imaju različite porezne sustave. Hrvatski obilježava to da je s obzirom na stupanj gospodarskog razvoja i standard među najvećima na svijetu te da se bazira na oporezivanju potrošnje i rada.

PDV, na kojem se bazira porezni sustav i koji je glavni izvor financiranja države, socijalno je neosjetljiv porez. Relativno više ga plaćaju oni koji veći dio svog dohotka troše umjesto da štede i investiraju. To automatski znači da više pogađa siromašne nego bogate jer stopa štednje raste s rastom dohotka.

Jednostavno, siromašni nemaju dovoljno za štednju i investicije pa sve troše, dok bogatiji jedan dio svog dohotka stavljaju u štednju ili investicije. Kako se imovina u Hrvatskoj slabo oporezuje, glavninu tereta održavanja državnih financija preuzimaju potrošnja i rad.

Velik dio razloga zbog kojeg su cijene u trgovinama velike s obzirom na plaće je taj što su umjetno napuhane, ali ne od strane trgovca, nego države. A državni aparat koji se time financira je dokazano neefikasan, visoko korumpiran i jednostavno preskup.