Ovo je strategija manjinaca: Jedna stvar pokazuje u što su se pretvorili 'doživotni' zastupnici

PIŠE PERO KOVAČEVIĆ

Koliko nam je nakaradan izborni zakon, odnosno kako Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor izigrava i poništava volju birača pokazat ću vam vrlo,  zorno na primjeru izbora zastupnika nacionalnih manjina na upravo održanim parlamentarnim izborima. 

Treba odmah reći punu istinu. Zastupnici nacionalnih manjina su posebna priča i dodatno pokazuju kako se i izigrava i poništava volje birača i odstupa od utvrđenog ustavnog načela općeg i jednakog biračkog prava iz članka 72. Ustava RH.

Javnost treba znati da nijedna država, osim Hrvatske, ne ozakonjuje i ne institucionalizira posebno predstavljanje manjina u svojemu najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu prema posebnim izbornim pravilima i načelima pozitivne diskriminacije kako bi njihovi zastupnici postali svojevrsni akteri veta u tvorbi izvršne vlasti.

Upravo se tako ponašaju i drže novo izabrani zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, predvođeni Miloradom Pupovcem i Furijom Radinom. Njihova strategija je jasna, grupiraju manjinske zastupnike da bi povećali ucjenjivačke potencijale.

Pravo na zastupljenost imaju 22 nacionalne manjine

Ova analiza, analiza netom završenih parlamentarnih izbora, će vam dokazati da zastupnici nacionalnih manjina nemaju niti ostvaruju opći politički mandat da mogu odlučivati u pitanju sastavljanja vlade, glasovanja o vladi i nekim drugim pitanjima koja traže da zastupnik ima opći politički mandat.

Pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru imaju dvadeset i dvije nacionalne manjine. Neke samostalno, neke zajednički, odnosno prema zakonu predstavlja ih ukupno osam zastupnika. Taj je zakon po mnogočemu jedinstven u Europi kao i u svijetu, stoga i ne čudi da se već godinama lome koplja o tome je li loš i treba li ga mijenjati ili je pak samo napredan.

Što kažu propisi o izboru zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor? U skladu sa odredbama članka 19. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih manjina prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru. 

Pravo na zastupljenost po Ustavu 

Pripadnici nacionalnih manjina, biraju najmanje pet a najviše osam svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina. Pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5 posto stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Pripadnici nacionalnih manjina, koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5 posto stanovnika imaju pravo izabrati najmanje četiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Znači Ustavni zakon jamči pripadnicima nacionalnih manjina pravo na zastupljenost. Zastupljenost ne znači da predstavnici nacionalnih manjina imaju i ostvaruju opći politički mandat te da mogu odlučivati u pitanju sastavljanja vlade glasovanja o vladi i nekim drugim pitanjima koja traže da zastupnik ima opći politički mandat.

Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor nije definirao pojam zastupljenosti te utvrdio jeli zastupljenost znači da zastupnik nacionalnih manjina ima opći politički mandat i ako da, kad i pod kojim uvjetima zastupnik nacionalne manjine ostvaruje opći politički mandat,a kad ta zastupljenost znači savjetodavni karakter bez prava općeg političkog mandata.

Politički trgovci 

Političkom trgovinom zastupnici nacionalnih manjina uspjeli su u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor ostvariti pravo na izbor osam zastupnika nacionalnih manjina i to
– pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor;
– pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sa– pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor;
– pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor;
– pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor i
– pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.

Bude li Hrvatska dosljedno primjenjivala ovu koncepciju, morat će ubrzo osigurati i predstavljanje novih useljeničkih manjina, poput nepalske i filipinske, a potom i svih drugih koji dođu raditi i živjeti u njoj. Vrlo je vjerojatno da bi nove manjine za koju godinu mogle postati brojnijima od Ustavom priznatih manjina koje sada imaju neposredne ili posredne predstavnike u Saboru.

Evo koliko glasova su zaista dobili na izborima 

Što nam pokazuje raščlamba zadnjih održanih parlamentarnih izbora u vezi izbora osam zastupnika nacionalnih manjina? Za izbor tri zastupnika srpske nacionalne manjine glasovalo je samo 15 939 ili samo 9,10 posto birača od ukupno upisanih 173 864 birača u birački popis. Ovi podaci jasno pokazuju što birači srpske nacionalne manjine misle o izabranim predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatski sabor odnosno kakav je legalitet izabranih zastupnika.

Nešto je bolji, ali i dalje nizak odaziv birača za izbor ostalih pet zastupnika nacionalnih manjina i to kako slijedi:
• za izbor zastupnika mađarske nacionalne manjine glasovalo je 2877 ili 27,23 posto birača od ukupno upisanih 10.565 birača u birački popis;
• za izbor zastupnika talijanske nacionalne manjine glasovalo je 1951 ili 12,02 posto birač od ukupno upisanih 16.221 birača u birački popis;
• za izbor zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine glasovalo je 1 908 ili 18,93 posto birača od ukupno upisanih 10.075 birača u birački popis;
• za izbor zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine glasovalo je 4931 ili 22,95 posto birača od ukupno upisanih 21.478 birača u birački popis i
• za izbor zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine glasovalo je 7213 ili 16,65 posto birača od ukupno upisanih 43.318 birača u birački popis.
• Broj birača koji su pristupili na izbore za izbor zastupnika nacionalnih manjina i osvojenih glasova izabranih zastupnika nacionalnih manjina dodatno pokazuje da nemaju osvojen legitimni mandat zastupnika s općim političkim mandatom. Naime, izabranih zastupnika nacionalnih manjina ne mogu imati niti nemaju legitimitet koji je u potpunosti legalan legitimitetu zastupnika izabranih na temelju općeg biračkog ,pa je stoga politički, etički, pravno i zdravo razumski jasno da oni ne mogu biti čimbenik ,a poglavito presudan čimbenik u proceduri određivanja mandatara za sastavljanje vlade te glasovanju o izboru vlade.
• Armin Hodžić dobio je 3357, Furio Radin je dobio 971 glas, Vladimir Bilek je dobio 1 764 glasova, Veljko Kajtazi je dobio 3017 glasova, Robert Jankovics je dobio 3017 glasova.
• Isto tako je upitan legitimitet troje izabranih zastupnika srpske nacionalne i to Milorada Pupovca koji je dobio 11.660 glasova, Anje Šimprage za koju je glasalo 10.842 birača i Dragane Jeckov koja je dobila 10344 glasa. (Napominjem za tri predstavnika srpske nacionalne manjine ukupno glasovalo 15.939 birača, a svaki birač ima pravo glasati za tri predstavnika).

Zaključak analize

Ova analiza i raščlamba predstavnika nacionalnih manjina pokazuje koliko se koncepcija manjinskoga predstavništva u hrvatskoj praksi izrodila u nešto što ne bi trebala biti. Jednako tako pokazuju da mali odziv birača zorno govori što misle o "svojim" zastupnicima u Saboru. Pokazuje u što su se pretvorili "doživotni" zastupnici nacionalnih manjina.

Pokazuje da je nužno izmijeniti naše izborno zakonodavstvo u vezi izbora zastupnika u Hrvatski sabor i razraditi je li uopće, a ako da kad i pod kojim uvjetima zastupnik nacionalne manjine stječu legitiman opći politički mandatima, a kad su savjetodavno zastupljeni u Hrvatskom saboru bez prava glasa.