Pero Kovačević: „Organizirani kriminal u Hrvatskoj narodnoj banci“

Piše: Pero Kovačević

Nije sporna činjenica da je Hrvatska zemlja u kojoj su jedino kriminal i korupcija organizirani. Nema područja u zemlji u kojima organizirani kriminal i korupcija ne djeluju.

Da je tome tako zorno potvrđuje novo otkrivena financijska afera da su šefovi i zaposlenici Hrvatske narodne banke trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru.

Podaci odnosno dokumentacija povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), ukazuju da su među onima koji su trgovali vrijednosnim papirima banaka nalazi guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te više od 40 ostalih zaposlenika unutar sustava HNB-a.

Zabilježeno je ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna. Iako Europska središnja banka strogo zabranjuje svojim zaposlenicima trgovanje svim vrijednosnicama financijskih institucija, HNB-ovci su masovno trgovali na burzi.
Riječ je , nakon pljačke i grabeži u sanaciji banaka i njihove prodaje, o dosad najvećoj aferi unutar bankarskog sustava. Nadam se da će posljednju riječ u ovoj aferi imati strani regulatori poput Europske središnje banke te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), što će imati za posljedicu da afera neće biti zataškana, jer je riječ o nečemu što Europska središnja banka strogo zabranjuje.

Unatoč činjenici da sve spoznajne informacije upućuje na to da se radi o kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, iluzorno je očekivati profesionalno i stručno postupanje Državnog odvjetništva. Vjerojatno će se prikloniti „suludum“ obrazloženju iz HNB-e koji brani svoje šefove tezom da je po Zakonu o HNB-u njihovim šefovima dozvoljeno trgovanje obveznicama banaka, ali ne i dionicama. Primjerice Sandra Švaljek, aktualna zamjenica guvernera, trgovala je obveznicama.

Napominjem, Europska središnja banka ne čini razliku između obveznice i dionice, već zabranjuje svim svojim zaposlenicima, a ne samo šefovima, trgovanje bilo kojim vrijednosnim papirom banaka, odnosno i obveznicama i dionicama.

Bilo koji financijski stručnjak će vam reći kako nema razlike između obveznice i dionice u kontekstu trgovanja vrijednosnim papirima za šefove i zaposlenike HNB-a. Jednako tako će reći da kupci dionica i obveznica trguju jer očekuju prinos.
Podsjetimo se što između ostalog radi HNB.

HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka. Zaposlenici HNB-a u određenom trenutku tako raspolažu povlaštenim informacijama o poslovanju banaka koje nisu dostupne javnosti i na temelju kojih onda mogu donositi odluke o trgovanju vrijednosnim papirima tih istih banaka o kojima imaju povlaštene informacije. Nedvojbeno je jasno zašto zaposlenici HNB-a ne bi smjeli trgovati vrijednosnim papirima institucija koje izravno nadziru.

HNB je supervizor banaka, ali isto tako provodi monetarnu politiku kojom može izravno utjecati na financijski položaj banke, u ovom slučaju izdavatelja vrijednosnica u koje ulažu zaposlenici HNB-a.

Ante Samodol, bivši šef Hanfe s punim pravom kaže: „Drugim riječima, kad zaposlenik HNB-a, a naročito član Savjeta HNB-a, kupi neki vrijednosni papir od banke, može npr., unatoč utvrđenim nepravilnostima u poslovanju banke, staviti svoj financijski interes ispred zakona i tako propustiti djelovati po zakonu, a sve da bi sačuvao svoj ulog u dionice ili obveznice.

Zapravo, zaposlenici središnje banke ne samo da imaju povlaštene informacije pa su insajderi već zbog ovlasti provođenja monetarne politike postaju superinsajderi”, rekao je Samodol u razgovoru za jedan portal.

Znači šefovi i zaposlenici HNB-e su nesporno raspolagali i raspolažu povlaštenim informacijama te se osnovano sumnja da su počinili kazneno djelo zlouporabe povlaštenih informacija iz članka 259. Kaznenog zakona.
Što nam još novootkrivena velika financijska afera šefova i zaposlenika HNB-e pokazuje?

Pokazuje da institucije pravne države ne rade svoj posao stručno i profesionalno. U uređenim zemljama šefovi HNB-e bi bili smijenjeni po kratkom postupku, kao i čelnici svih institucija pravne države koji su „promatrali lopovluk „ u HNB-i.

Naravno da je to iluzorno očekivati u Hrvatskoj . U Hrvatskoj će i dalje guvernera Boris Vujčić, Sandru Švaljek i ostali sudionike ove velike financijske afere prikazivati „moralnim uspravnicama“ i „stupovima“ društva.