Plenković mora dobiti izbore, a Milanović u rukavu ima još jedan trik. Hoće li ga upotrijebiti?

HDZ drhti. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kreće u predizbornu kampanju. Sav odlučan i dosljedan dao je prvi intervju u kojem je najavio da nakon sljedećih parlamentarnih izbora stranka na čijem je čelu više neće biti u oporbi. Dapače, već je ponudio neka konkretna predizborna obećanja. Na prvom su mjestu dječji vrtići besplatni za sve. Na pitanje koliko bi takva mjera koštala, odgovorio je spremno tristo milijuna eura. Na pitanje kako bi se osigurala tolika sredstva, nije odgovorio. Bit će vremena kada bude na vlasti. Uostalom, zalaže se za nešto što bi i njemu koristilo jer se tek nedavno doznalo da koristi uslugu dječjeg vrtića. Također, do nedavno je koristio saborsku naknadu za odvojeni život iako je s užom obitelji godinama živio u Zagrebu, a ne u Puli od koje je bio odvojen. Očito emocionalno. Kada je napokon trebao regulirati korištenje dječjeg vrtića, doznalo se da prima prijepornu naknadu iako de facto ni od koga nije odvojen. Možda bi prvi čovjek SDP-a trebao obećati svima i naknadu za odvojeni život, u slučaju da građani rade najmanje petstotinjak metara od svoga stana ili kuće. Jer se i njegova odvojenost prije mogla izmjeriti u metrima nego li u kilometrima.

Zato se HDZ koji Grbin želi zamijeniti na vlasti, iako nikomu, u prvom redu njemu, nije jasno kako će to učiniti, bavi drukčijim tipom kilometraže. U drugim bi se političkim sredinama, poput švedske socijaldemokracije u kojoj ministrice daju ostavke jer javnim novcem kupuju pelene, čelni čovjek SDP-a samo zbog afere s odvojenim životom trebao odvojiti od svoje funkcije i nekomu drugom prepustiti vođenje stranke na izborima. Ovako SDP klizi prema četvrtom porazu na parlamentarnim izborima zaredom nakon što je Zoran Milanović stranku odveo u oporbu 2015. i ondje je ostavio 2016., a Davor Bernardić usidrio je u oporbi 2020. HDZ s takvim 'vođama oporbe' nema problema te sve da i pola današnje Vlade završi u pritvoru, Peđa Grbin ne bi znao kako to kapitalizirati na izborima. Stoga HDZ i može olako iscrtavati granice novih izbornih jedinica za parlamentarne izbore od kojih bi neke, postanu li dio zakonskih norma, uistinu trebalo uvrstiti u anale izborne geografije. Primjerice, novopredloženu osmu izbornu jedinicu koja, samo predlagači znaju zašto, ima teritorijalni diskontinuitet u Bakru koji se nalazi u istoj izbornoj jedinici, onoj sedmoj, zajedno s otocima Pagom i Virom na jugu te s gradom Kutinom na istoku. Tako se uz Istru i Rijeku u osmoj izbornoj jedinici umjesto Bakra našao Novi Vinodolski. Možda bi potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković preko Bakra mogao izgraditi most poput onog Pelješkog jer nakon što je Hrvatska napokon premostila svoj jug, sada je iz nekog razloga razdvojila svoje Primorje. Da nije tragikomično, bilo bi tragično.

HDZ je očito, u odnosu na SDP i ostatak oporbe, ozbiljno shvatio predstojeću izbornu godinu te dao neprocjenjiv doprinos bizarnom prekrajanju izbornih okruga. Ili možda ne, s obzirom da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ove zime izjavio da su se birači identificirali sa svojim izbornim jedinicama. Zato će Zagrepčanima sigurno teško pasti što neki od njih više neće glasovati zajedno s biračima s mora, iz spomenutog Bakra, a ne iz susjedne četvrti. Zagreb je veoma dobro prošao u prijedlogu novih izbornih okruga, jer više nije raščetvoren kroz prvu, drugu, šestu i sedmu jedinicu, nego samo rastrojen kroz prvu, drugu i šestu. Pritom je Novi Zagreb podijeljen na dvije izborne jedinice te će građani Sopota i Sigeta morati jako dobro paziti za koga i gdje glasuju jer im različite izborne jedinice dijeli jedna avenija, doslovce preko semafora. Među preostalih 22% birača koji će ipak morati promijeniti svoju izbornu jedinicu su i stanovnici Koprivnice koji sada glasuju zajedno s biračima iz Belog Manastira, a oni iz Novske s biračima iz 'obližnjeg' Iloka. Koliko će tek njima trebati da se prestanu identificirati s nečim tako logičnim i nimalo manipulativnim kao što su izborne jedinice iz postojećega zakonskog rješenja i priviknu na novo stanje, još logičnije i daleko od bilo kakve manipulacije? Treba pričekati najmanje godinu.

Upravo je godinu dana do izbora za koji je već sada poznat termin. To su europski izbori, odnosno izbori za članove Europskog parlamenta koji se u dvadeset i sedam članica Europske unije održavaju od 6. do 9. lipnja 2024. Za pretpostaviti je da će se u Hrvatskoj održati u nedjelju, 9. lipnja 2024. Ključno je pitanje hoće li se izbori za Hrvatski sabor održati prije, istodobno ili poslije europskih izbora? I što bi najviše odgovaralo HDZ-u jer parlamentarna većina uvijek može izglasovati raspuštanje Sabora u trenutku kada procijeni da joj to, s obzirom na raspoloženje birača, najviše odgovara. Aktualni saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. srpnja 2020. te je ustavni rok za održavanje sljedećih parlamentarnih izbora najkasnije šezdeset dana nakon isteka četverogodišnjeg mandata sadašnjih zastupnica i zastupnika. Dakle, druga polovica rujna 2024. No, malo je vjerojatno da će se koristiti krajnji ustavni rok jer i Europsku uniju nakon izbora sljedeće godine čeka dogovor oko novog sastava središnjih tijela. Treba li istaknuti da se u njima predviđa dolazak Andreja Plenkovića kojemu taj dolazak omogućuje isključivo pobjeda na novim parlamentarnim izborima. Jer o hrvatskim predstavnicima u tijelima Europske unije odlučuje aktualna vlast pri čemu bi treća pobjeda na parlamentarnim izborima HDZ-a i Andreja Plenkovića zaredom bila temelj da hrvatski premijer političku karijeru nastavi u Bruxellesu.

Hoće li se to i dogoditi? Zasad vjerojatno uz jedini uvjet da HDZ samostalno ili u koaliciji i dalje formira parlamentarnu većinu. Prošli europski izbori 2019. bili su gorko razočaranje za HDZ i Plenkovića jer su, unatoč relativnoj pobjedi, ostvarili najslabiji postotni rezultat stranke na svim parlamentarnim i europskim izborima te isti broj mandata – četiri – kao i drugoplasirani SDP. Kada je nakon pola godine i Zoran Milanović pobijedio Kolindu Grabar-Kitarović, činilo se da HDZ silazi s vlasti, ali je sve promijenilo izbijanje pandemije koronavirusne bolesti te novo SDP-ovo nesnalaženje u izbornoj kampanji. Održe li se europski izbori 2024. prije parlamentarnih, a na njima HDZ ponovno prođe lošije od očekivanja, nije nemoguće da se i na izborima za Hrvatski sabor situacija ipak zakomplicira, uz jedini uvjet da se glavne oporbene stranke udruže oko koliko-toliko suvisloga izbornog nastupa te koliko-toliko uvjerljivih protukandidata. Zasad taj uvjet nije izgledan. Premda hijerahijski drugorazredni, europski izbori su u velikom dijelu članica Europske unije svojevrsni 'međuizbori', odnosno pokazatelj popularnosti ili nepopularnosti aktualne vlasti i oporbe. U hrvatskom bi slučaju mogli ponovno biti 'predizbori' kao vjesnik onih parlamentarnih.

U slučaju da se parlamentarni izbori ipak održe prije europskih, dakle tijekom proljeća sljedeće godine, HDZ već sada mora početi održavati tenziju svoje pretpostavljene pobjede izlaženjem u susret – ponajprije financijske naravi, a ponešto i ceremonijalne – svim važnim dijelovima biračkog tijela. Građani to znaju te ne čudi da je sve više zahtjeva za poboljšanjem materijalnog statusa gotovo cijeloga društva. Ukratko, sad ili tko zna kad. Andrej Plenković je u svim ispitivanjima javnog mnijenja najnepopularniji političar što je razumljivo jer je na čelu Vlade i jer se percipira kao najodgovornija osoba u političkom životu, ali je u isto vrijeme i najmoćniji političar u zemlji što mu daje dovoljno prostora za trasiranje političkih procesa. Iako bi u organizacijskom, ali i legitimacijskom smislu bilo najbolje europske i parlamentarne izbore održati isti dan, to će ovisiti i o HDZ-ovu arhetipskom suparniku Zoranu Milanoviću. Naime, prema Ustavu, Predsjednik Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. Dosad su se čelni ljudi države, parlamenta i Vlade dogovarali o izbornom danu, ali kako HDZ i Milanović niti ne komuniciraju, nije nemoguće da šef države samostalno odredi datum parlamentarnih izbora, dakako vodeći računa o ustavnoj dispoziciji te o svim rokovima. Kada su 2016. prijevremeni parlamentarni izbori prolongirani za nekoliko tjedana, to je direktno koristilo konsolidaciji HDZ-a čija se prva koalicija s Mostom doslovce urušila. Sljedećih dvanaest mjeseci također može donijeti dramatične promjene. Pritom je za održavanje parlamentarnih izbora, kao i za štošta drugo, timeing presudan. Jedini koji oko toga ne brine jest Peđa Grbin, uvjeren da će se on i stranka koju vodi nakon izbora, kad god oni bili, sigurno vratiti na vlast. U takvo što trenutačno ne bi povjerovali ni u dječjem vrtiću ma koliko ondje voljeli bajke.

** Stavovi i mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Portala Dnevnih Novosti već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora**