Plenković o ukrajinskom predsjedniku: Nije siguran hoće li biti živ za koji dan

Premijer Andrej Plenković rekao je da je važno pokušati objasniti što se dogodilo 24. veljače, koji će ostati kao dan kada smo vidjeli flagrantno kršenje svih načela – kršenja međunarodnog prava, praktički blitzkriegom na suverenu državu, gdje se vode bobe za glavni grad Ukrajine.

“To je nedopustivo, pozivamo Rusiju da prestane i poštuje Ukrajinu kao suverenu državu. Putin nastoji ispraviti slabosti i greške ranijih ruskih lidera, dovodi u pitanje identitet Ukrajinaca, govori o njima kao malorusima. To je i poruka Zapadu, prema neširenju, politici otvorenih vrata NATO-a, poruka EU-u, SAD-u. Neposredne posljedice bit će dvije krize – rast cijena energenata, nova izbjeglička kriza, a stvorio se i presedan gdje bilo tko diljem svijeta, nekakav regionalni ili globalni hegemon može posegnuti za okupacijom druge zemlje i za to ne očekivati posljedice. To su ozbiljni, krupni događaji koji su se jučer dogodili i koji će utjecati na međunarodne odnose u mjeri koju nismo vidjeli i u godinama pred nama”, kazao je Andrej Plenković.

Novi paket sankcija

Na pitanje koliko je daleko Zapad spreman ići kada su u pitanju sankcije prema Rusiji, kazao je da je jučer razgovarao s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom, koji mu je objasnio cijelu situaciju, nastoje osigurati funkcioniranje države, organizirati obranu i on osobno i predsjednik Volodimir Zelenski koji je bio na videovezi na izvanrednom samitu država članica EU-a , odlučili su ostati u Kijevu.

“Boje se za svoj život, nisu sigurni hoće li biti živi za koji dan. Njihovi apeli bili su vrlo slični apelima koji je Hrvatska upućivala 1991. prema međunarodnoj zajednici. Kao Europska unija reagirali smo masivnim paketom sankcija. Paket je usvojen, odnosi se na bankarski, energetski, prometni, financijski sektori, izvoz, korištenje roba dvostruke napade, popis osoba”, kazao je premijer za HRT.

Dodao je kako se raspravlja i o trećem paketu sankcija – o sustavu plaćanja SWIFT, te da ministri financija razmatraju posljedice takvih odluka, jer one imaju efekte i na države članice EU-a.

Utjecaj sankcija na RH

Komentirao je i kako će se sankcije odraziti na Hrvatsku i koja je buduća cijena plina.

“Što se tiče opskrbe plinom možemo biti mirni sigurno do kraja sezone grijanja”, kazao je Plenković. Podsjetio je na izgradnju LNG-a na Krku, koji je Hrvatskoj omogućio alternativni pravac opskrbe plinom i tako je dugoročno Hrvatskoj osigurana strateška neovisnost i mogućnost da s tim količinama plina pokrijemo sve potrebe i gospodarstva i kućanstava. Ponovio je kako je Vlada prošli tjedan donijela paket vrijedan 4,8 milijarde kuna, za kojega je dobila pozitivne ocjene.

“Važno mi je da se predsjednik i ja sastanemo što prije”

“Nepodijeljena je solidarnost svih europskih lidera, i u prihvatu izbjeglica – to su sada Mađarska, Slovačka, Poljska. Imali smo niz sastanaka već jučer, svi su u pripravnosti i tu smo da pomognemo koliko možemo i koliko će trebati. Hrvatska ima iskustava u prihvatu izbjeglica. Jučer ujutro čuo se s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Važno mi je da se sastanemo što prije, bitno je da imamo usuglašene stavove, odgovorili smo slično, i dobro je da se on primakao čvrstoj politici Hrvatske, a to je da se moramo držati poštovanju suvereniteta država”, rekao je premijer.

Komentirao je rekordni BDP, kazavši da treba osvijestiti činjenicu da smo u 2021. imali najveći gospodarski rast RH u povijesti, 10,4% rasta BDP-a pokazala je agilnost hrvatskog gospodarstva, a osobito izvoza, uz sve mjere uslijed COVID-krize. Uvjeren sam da smo tu među prve dvije, tri zemlje EU po rastu BDP-a. U idućim godinama BDP neće biti ovako velik rast, ali bit će sigurno vrlo snažan, rekao je.

Tko će naslijediti bivšeg ministra Darka Horvata?

Predložio je Stjepana Čuraja, ali liberalni partneri nisu bili suglasni, iako smo htjeli ojačati liberalni blok u Vladi, to je bila dobronamjerna poruka.

“Preuzeli smo da to bude predstavnik HDZ-a. Moj je čvrst stav da se u Vladu ne može zalutati, za biti u Vladi treba ići na izbore, predstaviti program. Na toj će funkciji biti i stručna i politička osoba, imamo niz kandidata s kojima razgovaramo. Obnova ne čeka, obnova traje, za godinu dana produljen je rok europskog Fonda solidarnosti”, naglasio je.