Plenković odgovorio Vučiću: "To je jedna smiješna teza"
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u subotu da S&P-ovo podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske predstavlja potvrdu reformskih napora Vlade, kao i jasan signal ulagačima o Vladinom smjeru gospodarske politike. Odgovorio je i Vučiću.
Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Standard & Poor's (S&P) u najnovijem je izvješću objavljenom u petak navečer podigla investicijski kreditni rejting Hrvatske s A- na razinu "A“. Plenković je na konferenciji za medije u Banskim dvorima istaknuo da je riječ o najvišem kreditnom rejtingu Hrvatske u povijesti, a koji predstavlja jasan signal ulagačima o Vladinom smjeru gospodarske politike te odgovornom upravljanju javnim financijama.
"Svaki iskorak naprijed je jedan novi signal za sve koji žele poslovati i investirati u Hrvatsku. Na taj način možemo kazati da smo itekako zadovoljni s ovim izvješćem, koje predstavlja potvrdu naših reformskih napora. Naravno, to nam je i poticaj za daljnji predan rad na jačanju hrvatskog gospodarstva i omogućavanju njegovog rasta", izjavio je Plenković.
Rekao je i da je Hrvatska sada na "radaru" svih ozbiljnih investitora, koji znaju da dolaze u uređenu zemlju, sa snažnim pravnim sustavom, predvidljivim poreznim sustavom te s administracijom koja učinkovito i korektno tretira zahtjeve.
Prema Plenkovićevim riječima, odluka agencije prije svega će se reflektirati na povoljnije zaduživanje države, pa posljedično i banaka, gospodarstva i građana. Tako se otvara i veći fiskalni prostor, da sredstva koje bi bila inače alocirana u servisiranje obaveza mogu biti namijenjena drugim bitnim politikama, primjerice zapošljavanju i socijalnoj politici. Upravo stoga ovakva poruka znači i konkretne efekte za naše građane", ocijenio je predsjednik Vlade.
Rekao je i da agencija ovime potvrđuje smjer reformi u programu Vlade i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Nakon ulaska u Schengen i europodručje, kazao je, novi međunarodni iskorak Hrvatske će biti članstvo u OECD-u.
"Snažni efekt vrlo vidljive političke stabilnosti"
Prema S&P-u, Hrvatska je u ožujku 2019. godine prešla iz neinvesticijskog BB+ rejtinga u investicijski rejting BBB-, a sada je dosegnula razinu A. Tako, istaknuo je Plenković, Hrvatska je jedina zemlja koja je u razdoblju od samo sedam godina iz kategorije "smeća" skočila za šest stupnjeva.
Također, prema agenciji, trenutno deset država EU-a ima isti ili manji rejting od Hrvatske. Hrvatska je tako na istoj razini kao Latvija i Litva dok niži rejting imaju Italija, Grčka, Malta, Poljska, Bugarska, Cipar, Mađarska i Rumunjska.
Plenković je pritom apostrofirao politiku "lovljenja koraka" s onim zemljama koje su u Uniji duže od Hrvatske, pri čemu je ostvaren skok na 78 posto prosjeka EU-a kada se promatra BDP po stanovniku, dok se apsolutni BDP približava 100 milijardi eura.
"Doseći europsku razinu je uvijek dobro, međutim, s druge strane treba voditi računa o konkurentnosti", rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinarke znači li ovo izvješće možda i veće plaće za građane, s obzirom na relativno visoke troškove života.
Rekao je i da se Vlada opet nalazi u fazi "kriznog upravljanja", s obzirom da ratni sukobi na Bliskom istoku dovode do rasta cijena energenata.
"Sve intervencije koje ćemo raditi na kraju će u biti snositi državni proračun. Zato je važno imati ovakav kontekst da bi se otvorio jedan fiskalni prostor za krizno upravljanje. To je ono što je meni, s obzirom na ogromno iskustvo koje imamo, u ovom trenutku itekako drago", istaknuo je Plenković.
Odgovorio i Vučiću
Plenković je u subotu odbacio optužbe srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je u studentskim prosvjedima u Srbiji sudjelovao hrvatski državni vrh i hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).
Plenković je to nazvao "smiješnom tezom".
"Mi nemamo nikakav interes kao država baviti se unutarnjim pitanjima Srbije, a još manje biti nekakav lutkar iza scene koji povlači konce i organizira prosvjede", poručio je Plenković na tiskovnoj konferenciji u Banskim dvorima, odgovarajući na pitanja novinara o Vučićevim tvrdnjama.
Vučić je u Aranđelovcu ustvrdio da je u pokušajima "obojene revolucije", kako vlast naziva studentski pokret nastao u prosvjedima nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru u prosincu 2024., sudjelovao sam vrh Hrvatske i Sigurnosno obavještajna agencija (SOA), jer su, kako je rekao, željeli Srbiju na koljenima.
Također, Vučić je u četvrtak navečer potvrdio da Srbija ima nadzvučne balističke rakete zrak-zemlja, ustvrdivši kako ona nema namjeru nikoga napasti, ali je istaknuo strepnju da bi Srbija u budućnosti mogla biti meta napada navodnog vojnog saveza Hrvatske, Albanije i Kosova.
Plenković, koji je u petak rekao da je pisanim putem obavijestio glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea da je Srbija nabavila kineske nadzvučne rakete te da bi NATO o tome trebao razgovarati, u subotu je osporio i Vučićeve izjave o vojnom savezu, kazavši da suradnja na razini ministarstava obrane Hrvatske, Albanije i Kosova "uopće nije usmjerena protiv Srbije".
"To je jedna potpuno izmišljena tema koja bi trebala valjda na unutarnjopolitičkom planu poduprijeti nekakav narativ o nekoj vanjskoj prijetnji Srbije", rekao je Plenković, dodajući da takvo što Hrvatskoj ne pada na pamet.
Premijer je srbijanskim građanima poručio da Hrvatska u posljednje vrijeme Jadranskim naftovodom (JANAF) isporučuje sirovu naftu Srbiji za 90 posto potreba njene rafinerije u Pančevu te da stoga nema smisla da se istovremeno bavi "podupiranjem prosvjeta i prevratom vlasti".
"Imate posla sa susjedima kojima je rat vrijeme koje je prošlo. Agresija režima (Slobodana) Miloševića je prošlost. Hrvatska je riješila sve svoje nacionalne zadaće. Srpska manjina u Hrvatskoj je zaštićena ... Pa kome ovdje pada na pamet baviti se temama koje nijednom (u 10 godina otkako sam ja premijer) nisu bile predmet razgovora. Pa neće netko neovlašteno to raditi, a da državni vrh to ne zna po bilo kojoj osnovi je to apsurdno", dodao je Plenković.
