Plenković: Samo ujedinjena EU može ostati globalno relevantna, a SAD ostaje saveznik

Jedini siguran način da Europska unija zadrži političku težinu i relevantnost na međunarodnoj pozornici jest što veće jedinstvo njezinih članica, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u Davosu.

Govoreći na panelu „Redefiniranje mjesta Europe u svijetu“, Plenković je upozorio da se međunarodni poredak, međunarodno pravo i globalno upravljanje mijenjaju iznimno brzo, zbog čega se EU mora jasno i strateški pozicionirati.
„Jedini siguran način da Europska unija ostane relevantan akter jest da nastoji biti ujedinjena koliko god je to moguće“, naglasio je.

Kao ilustraciju promjena u svjetskom poretku naveo je i napore američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom. U tom je kontekstu podsjetio da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ranije najavila „nepokolebljiv, ujedinjen i razmjeran“ odgovor EU-a, dok je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zbog napetosti oko Grenlanda sazvao izvanredni summit čelnika Unije za četvrtak.

SAD ostaje ključni saveznik

Plenković je rekao da je cilj sastanka na vrhu ojačati potporu Danskoj, ali istodobno očuvati kvalitetne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.
„Unatoč buci u komunikacijskom prostoru, SAD je za sve nas saveznik i prijatelj. Ne znam je li itko od 27 članica promijenio taj stav. Potrebno nam je više dijaloga u interesu globalnog poretka. To je stajalište Hrvatske već deset godina“, istaknuo je.

Kao drugi veliki pritisak na europsku sigurnost naveo je rusku agresiju na Ukrajinu, podsjetivši i na ranije ruske intervencije u Moldaviji i Gruziji, koje zbog toga nemaju potpunu kontrolu nad svojim teritorijem.
„Ključno je ostati čvrsto uz Ukrajinu, uz slobodu, demokraciju i međunarodno pravo. Zato smo je snažno podupirali posljednje četiri godine“, rekao je premijer.

Proširenje EU-a u novom geopolitičkom kontekstu

Govoreći o proširenju Europske unije, Plenković je naglasio da se Hrvatska „apsolutno“ zalaže za taj proces, ali smatra da bi EU mogao promijeniti pristup. Do sada su zemlje kandidatkinje pojedinačno ispunjavale kriterije, no situacija bi mogla postati izrazito geopolitička ako ubrzani ulazak Ukrajine postane dio mirovnog sporazuma.

„To bi otvorilo vrata i državama jugoistočne Europe, što je za Hrvatsku strateški važno. Iako snažno podupiremo Ukrajinu, željeli bismo da zemlje u regiji, osobito Bosna i Hercegovina, iskoriste tu priliku“, poručio je.

Istodobno je upozorio da će apsorpcijska moć EU-a biti presudna za tempo proširenja, podsjetivši na četvrti Kopenhaški kriterij koji se odnosi na financijske učinke novih članica i proračunsku ravnotežu Unije.
„Ulazak Ukrajine imao bi velik učinak na sve članice i mora se razmatrati u okviru novog europskog proračuna“, rekao je.

Ukrajina kao sigurnosni adut Europe

Plenković je zaključio da EU mora jačati industriju, konkurentnost, umjetnu inteligenciju, a prije svega obranu i sigurnost, te u tom kontekstu promatrati i proširenje.
„Ukrajina Europi može mnogo ponuditi u području obrane i sigurnosti. Ukrajinska vojska danas je jedina u Europi koja je prošla tako intenzivno iskustvo modernog rata“, istaknuo je.

Podsjetio je i na razmjere ukrajinske otpornosti:
„Hrvatska je mala zemlja i iako smo i sami prošli rat prije 30 godina, to je gotovo neusporedivo s onim što je Ukrajina izdržala – uspjela je smanjiti okupirani teritorij s 27 na 19,5 posto“, zaključio je Plenković.