PLJUŠTE REAKCIJE NA POPIS: “TO JE KATASTROFA! ALI IMA I NEŠTO GORE U TIM PODACIMA!”
Nakon što je Državni zavod za statistiku objavio prve službene podatke Popisa stanovništva provedenog 2021. godine, prema kojemu u Hrvatskoj živi 3.888.529 stanovnika, stigle su prve reakcije.
“Očekivali smo da broj stanovnika bude i manji od 3,8 milijuna”, rekao je demograf Stjepan Šterc, gostujući u N1 studiju uživo.
Dodao je i da se malo govori o tome da je Hrvatska izgubila gotovo 400.000 stanovnika.
“To ne nevjerojatna katastrofa za Hrvatsku, da izgubi 400.000 stanovnika i da nema nikakve reakcije za to niti svijesti oko toga”, rekao je demograf Šterc.
I bivša premijerka Jadranka Kosor komentirala je rezultate popisa.
“Smanjismo se. U mnogim područjima i aspektima”, napisala je na Twitteru.
I saborska zastupnica, Katarina Peović, gostujući u N1 studiju uživo komentirala je rezultate popisa. “Treba otvoreno reći da se ljude otjeralo iz zemlje. Svugdje je slab natalitet, ali u Hrvatskoj su mjere koje mlade ljude prisiljavaju da odsele iz zemlje. Prvi put imamo situaciju u kojoj mladi imaju lošije uvjete za život od svojih roditelja. Mladi stvaraju višak populacije, nepotrebne, koje ova zemlja ne misli iskoristiti. Mi imamo milijun nezaposlenih, nijedna zemlja ne može napredovati ako ima toliko ljudi koji su joj nepotrebni”, rekla je Peović.
Više pročitajte OVDJE.
“Poražavajući rezultati popisa stanovništva poraz su svih onih koji su ovu zemlju vodili prije svega, posljednjih 10 godina! No još više zabrinjava njihovo duboko nerazumijevanje problema kojeg pokušavaju riješiti mjerom Biraj Hrvatsku – kojom bi ljudima platili da se vrate”, rekla je šefica Nove ljevice, Ivana Kekin, na Twitteru.
Demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap u razgovor za Net.hr kaže kako ga ovi rezultati nisu iznenadili. “To su prvi nepročišćeni rezultati, moglo se očekivati čak i manje. Ne znam kakvi će biti konačni rezultati”, kaže Akrap.
“Hrvatska ima neprekinuto i kontinuirano smanjenje i veliko iseljavanje. Prema tome, to je očekivano. Oni koji prate, nije nikakvo iznenađenje”, dodao je.
Kaže da je vrlo zanimljivo promatrati prostornu raspoređenost stanovništva.
“Pokazalo se da se i dalje intenzivno iseljava i depopulira u velikom broju županija. Ono što je još i važnije, jest stara dobna struktura stanovništva”, kaže Akrap, dodajući da se i prema projekcijama znalo da i u svjetskim razmjerima ulazimo među demografski najstarije nacije.
Na pitanje kako komentira da slavonske županije bilježe velik pad stanovništva (Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska), iako je Vlada pokrenula projekt Slavonija, Baranja i Srijem kako bi se slavonske županije revitalizirale, Akrap kaže da tu nema konzistentne i cjelokupne demografske politike te da je to niz mjera, ne jedna.
“To je niz županija, kaže se da Hrvatska nema taj prostorni aspekt razvoja. To se vidi, ljudi bježe. Pokazuje se da te mjere nisu bile dovoljne. To nije pitanje Vlada, to je stav cjelokupnog društva u cjelini”, zaključuje demograf Anđelko Akrap .
