Počela je borba za Europu. Može li ona preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom?
Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji dobili smo uvid u dvije potpuno oprečne vizije budućnosti Europe. Između J.D.-ja Vancea i Volodimira Zelenskog, Europa se nalazi na velikoj prekretnici te mora odlučiti kako će voditi borbu za svoj opstanak
SAD je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji poslao znakovitu poruku Europi. Američki potpredsjednik J.D. Vance iznio je svojevrstan ultimatum: ili ćete prihvatiti ideje Donalda Trumpa ili više ne igramo u istoj ekipi.
Drugi čovjek SAD-a europskim je čelnicima spočitao gušenje slobode govora, neuspjeh u zaustavljanju migracija i podilaženje glasačima.
Europa treba preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom
S druge strane, govor ukrajinskog predsjednika bio je vapaj za nadom za Europu. Zelenski nije birao riječi, već je vrlo izravno naglasio da se partnerstvo Europe i SAD-a bliži kraju te da se kontinent treba prilagoditi novonastaloj situaciji - kako drugačije nego vlastitom vojskom.
'Stvarno vjerujem da je došlo vrijeme da se oformi europska vojska. Budimo iskreni, sad ne možemo isključiti ni to da bi Amerika mogla reći 'ne' Europi u pitanjima koja bi je mogla ugroziti', rekao je Zelenski.
Jednostavnije rečeno – vrijeme je da Europa preuzme kontrolu nad vlastitom sudbinom. Njegov govor bio je opipljiv odmak od dosadašnjeg laskanja Trumpu te je dobio ovacije.
'Europa ima sve što je potrebno. Samo se treba ujediniti i početi djelovati tako da joj nitko ne može reći - ne', rekao je Zelenski.
Iako je Vanceov govor zbog kontroverzi dobio više pozornosti, bivši američki diplomat Michael McFaul kazao je za Politico da je Zelenski zvučao kao 'vođa slobodnog svijeta'.
Što je sljedeći korak?
Bivši ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba rekao je da Europa možda treba zahvaliti Vanceu na tome što ju je tako otvoreno napao jer bi je to moglo ujediniti i potaknuti na akciju.
'Sada je sve u rukama Europljana - da vidimo kako će reagirati na sve to', rekao je Kuleba za Politico.
I upravo to jest najveći izazov. Dosad je bilo puno lakše samo osloniti se na Amerikance, a sada, u novčanoj oskudici, Europa će morati napraviti teške odluke između svojih socijalnih politika i potrošnje na obranu, što će neizbježno razbuktati već podosta zapaljenu društvenu atmosferu.
O europskoj vojsci prvi put govorilo se 1950-ih, a od tada je interes za njom rastao i padao, bez nekog pravog napretka. Ujediniti se, kao što to zaziva Zelenski, neće biti nimalo jednostavno, posebice ako uzmemo u obzir Trumpove saveznike na europskom tlu, poput Viktora Orbana i Roberta Fica. No, kako zaključuje Politico, borba za Europu je počela.
