PORAZNE BROJKE Masovno iznajmljuju na crno: Što mislite, koliko je stranaca od njih najmanje 200.000 prijavilo apartman?
Strani državljani u Hrvatskoj svake godine kupe između šest i osam tisuća nekretnina, od kojih se dvije trećine odnose na stanove, apartmane i kuće koji se - javna je tajna - velikim dijelom stavljaju na turističko tržište. Porezna nema registar tih nekretnina, ali ima podatke o stranim državljanima koji se legalno bave turizmom. Brojka je mizerna
Koliko stranaca ukupno posjeduje nekretnine u Hrvatskoj, zasad je zapravo nemoguće doznati: Porezna uprava iz godine u godinu vodi tek evidenciju broja sklopljenih ugovora, pa je tako nedavno za tportal otkrila da ih je u periodu od 2020. do 2023. godine bilo oko 25.000, što uključuje kupnju građevinskog zemljišta - ali ova institucija nema jedinstven registar ni bazu podataka iz kojih bi bilo vidljivo koliko je stranaca u stvarnom vremenu u vlasništvu neke vrste nekretnine.
Gotovo sve ove nekretnine spadaju u kategoriju 'kuća za odmor' ili 'stanova za odmor', dakako ako se izuzmu objekti u kojima doista žive strani državljani koji su se preselili u Hrvatsku, pa je jednostavno zaključiti da su njihovi vlasnici dosad plaćali vrlo malen ili potpuno nepostojeći porez: tek od ove godine gradovima i općinama omogućeno je da naplaćuju od 0,60 do maksimalnih pet eura po kvadratu godišnje, znatno više nego dosad, ali su započele i sustavnije kontrole Porezne uprave te ona u ime 293 grada i općine, uključujući one najveće, utjeruje ovaj namet.
Famozni 'nekomercijalni smještaj'
Strani vlasnici će se, izvjesno, ovdje naći na udaru svojevrsne preteče poreza na nekretnine, kao i Hrvati koji su dosad bilo štedjeli u potpuno neoporezovanim nekretninama, bilo bavili se njihovim iznajmljivanjem na crno.
Ta praksa zapravo je javna tajna: u gradovima poput Makarske ili čak Dubrovnika postoje cijela stambena naselja u kojima se po osam ili devet mjeseci ne potroši ni kilovat struje ni kubik vode, a onda u ljetnim mjesecima potrošnja eksplodira zahvaljujući 'rođacima' i 'prijateljima' koji ih okupiraju.
Radi se o famoznom 'nekomercijalnom smještaju'.
'To je smještaj koji nije nigdje registriran za obavljanje djelatnosti, nije registriran za protok turista, niti je porezno igdje zahvaćen u bilo kojem smislu. Po našim analizama, riječ je o kupovini nekretnina mahom ili većim dijelom stranaca, a oni onda te kapacitete iznajmljuju na crno i nemaju nikakvih davanja', rekla je ovog tjedna predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić na proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća.
Iznijela je i alarmantan podatak da u strukturi smještajnih kapaciteta Dubrovačko-neretvanske županije 33 posto svih kreveta čini nekomercijalni smještaj, u kojemu ima 42 tisuće kreveta - točno dvostruko više nego u svim hotelima zajedno.
U susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji omjeri su gotovo jednaki: u nekomercijalnom smještaju nalazi se čak 65.684 kreveta dok ih u svim hotelima zajedno ima točno 36.864. No u ovoj županiji registrirano je ipak znatno više legalnih iznajmljivača i objekata u domaćinstvu, pa na komercijalni smještaj otpada 'tek' 20-ak posto ukupnih kapaciteta.
'Tu postoji ogroman prostor za zloupotrebe jer država naprosto malo što kontrolira: ni državljane Hrvatske, a svakako ni strance, koji su u svemu prepoznali priliku za vrlo laku i dobru zaradu', kaže jedan od sugovornika iz turističkog sustava, nezadovoljan prije svega postupanjem Državnog inspektorata.
Na teren s inspektorima i policijom
'S njima bi na teren zapravo trebala izlaziti i policija te bi zajednički trebali suzbijati ovaj oblik rada na crno u kojemu se ne plaćaju ionako niske obveze turističkog paušala i boravišne pristojbe i u kojemu se stvara nelojalna konkurencija - a na koncu i sigurnosni problem, jer ne znamo tko boravi u tim nekretninama. Na koncu, čak i da se zbilja radi o rođacima i prijateljima, i dalje postoji obveza prijave njihovog boravka', kaže između ostalog ovaj sugovornik tportala.
'Uvođenje poreza je korak u dobrom smjeru, ali on će pogoditi i legalne i ilegalne iznajmljivače - dakle neće riješiti ovaj problem', objašnjava drugi sugovornik.
No koliko je stranaca među spomenutim 'ilegalcima', onima koji svoje nekretnine iznajmljuju na crno? Tu brojku dakako je nemoguće precizno utvrditi jer nitko, pa ni Porezna uprava, nema registar njihovih nekretnina u Hrvatskoj, ali zato postoje podaci o stranim državljanima koji se u Hrvatskoj legalno bave turizmom. Ta je brojka mizerna.
Porazni podaci inspekcije
'U informacijskom sustavu Porezne uprave, sa stanjem na dan 16. srpnja 2024. godine, evidentirana su ukupno 4942 strana obveznika koja ostvaruju dohodak od imovine s osnove iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a oporezuju se paušalno, te ukupno 349 stranih obveznika koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koji vode poslovne knjige', rečeno je za tportal u Poreznoj upravi.
Drugim riječima, od najmanje 200 tisuća stranaca koji su vlasnici nekretnina, turizmom se (formalno) bavi njih jedva pet tisuća. Tko to kontrolira, upitali smo Državni inspektorat i došli do također poraznih podataka: od početka ove godine njihovi inspektori proveli su tek 165 inspekcijskih nadzora neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.
U tim nadzorima sumnja je potvrđena u tek 65 slučajeva, u kojima se po proceduri izdaje usmena naredba o zabrani rada na najmanje 30 dana, izriču novčane kazne od 1327,23 do 3981,68 eura, a postoji i teoretska šansa oduzimanja stečene imovinske koristi. Pritom u Državnom inspektoratu čak nemaju ni podatke koliko je među uhvaćenima domaćih, a koliko stranih državljana.
