Posebni samit EU-a posvećen Ukrajini i posljedicama ruske agresije

Čelnici država članica Europske unije okupit će se u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu na posebnom samitu posvećenom Ukrajini i posljedicama po Europu ruske agresije na tu zemlju.

Na početku sastanka na vrhu, čelnicima država EU-a obratit će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij putem videoveze.

Ruska agresija na Ukrajinu dovela je u pitanje sigurnost opskrbe hranom, izazvala veliko povećanje cijena energije i do kraja ogolila dosadašnju politiku oslanjanja na jeftinu ruske energente, naftu i plin.

Europska unija je do sada uvela pet paketa sankcija protiv Rusije od početka invazije na Ukrajinu, ali je zapelo na šestom paketu, koji predviđa embargo na rusku naftu.

Glavna prepreka je Mađarska, koja traži izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte ili veliku financijsku kompenzaciju za svoj pristanak na šesti paket sankcija. Mađarska je time nagrizla europsko jedinstvo, koje se smatra jednim od temeljnih pretpostavki za uspješno suprotstavljanje agresivnoj politici ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Jedna od ideja koje se razmatraju jest razdvajanje uvoza nafte koja u Europu dolazi naftovodom Družba i nafte koja se doprema brodovima, tako što bi se dopustila mogućnost za zemlje bez izlaza na more da mogu još neko vrijeme dobavljati naftu preko naftovoda.

No još uvijek nema konsenzusa na pomolu. Na zadnjem sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u petak nije bilo dogovora, a novi sastanak veleposlanika održat će se u nedjelju kako bi još jednom prije samita pokušali dogovoriti nekakav kompromis.

Mađarski premijer Viktor Orban uputio je pismo predsjedniku Europskog vijeća u kojem potvrđuje da neće dati pristanak na šesti paket sankcija prije nego što se nađe rješenje za njegove zahtjeve i da nema smisla da se o tome uopće raspravlja na samitu.

“Uvjeren sam da bi rasprava o paketu sankcija na razini čelnika država bila kontraproduktivna bez konsenzusa”, kaže se pismu Viktora Orbana, koji očito trguje i nastoji za svoj pristanak dobiti što veću cijenu.

Mađarski zahtjevi za kompenzaciju u početku su bili teški nekoliko stotina milijuna eura da bi se popeli na preko sedam milijardi, upravo onoliko koliko može dobiti iz europskog instrumenta za obnovu NextGenerationEU, ali ta sredstva još nisu odobrena zbog problema s vladavinom prava i poštivanjem demokratskih standarda.

EU se nastoji osloboditi ovisnosti o ruskim energentima većom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, štednjom i diversifikacijom dobavnih pravaca.

Europska komisija je 18. svibnja predstavila plan "REPowerEU", svoj odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Taj plan predviđa prestanak ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine.

Za Hrvatsku je osobito važno to što plan predviđa da Janaf postane strateški europski naftovod te proširenje kapaciteta terminala za ukapljeni plin na Krku, čime bi mogla postati energetsko čvorište za srednju Europu.

Hrvatska nudi i dio rješenja za rusku blokadu izvoza ukrajinskih žitarica preko crnomorskih luka, koja može dovesti do gladi u pojedinim dijelovima svijeta.

U normalnim okolnostima, 75 posto ukrajinske proizvodnje žitarica ide u izvoz, što predstavlja petinu ukupnih ukrajinskih izvoznih prihoda. Prije ruske invazije, 90 posto izvoza žitarica i uljarica išao je preko ukrajinskih crnomorskih luka. Trećina ukrajinskog izvoza ide u Afriku, koja bi zbog toga mogla iskusiti glad.

Goleme količine žita trebalo bi kopnenim putem dovesti u EU, a zatim bi iz morskih luka mogle biti prebačene u Afriku. Europska komisija je prije desetak dana  predstavila akcijski plan koji predviđa uspostavu prometnih “traka solidarnosti” kako bi se omogućilo dopremanje kopnenim putem žitarica i ostalih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine do luka u EU, odakle bi se mogli dalje izvoziti.

Hrvatska je uspjela da se u nacrtu zaključaka navedu i jadranske luke kao dio rješenja.

“U tom pogledu, Europsko vijeće poziva države članice da ubrzaju rad na ‘trakama solidarnosti’, koje je predložila Komisija kako bi se olakšao izvoz iz Ukrajine različitim kopnenim rutama do Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora”, kaže se u nacrtu zaključaka.

Čelnici će razgovarati i o pitanjima sigurnosti i obrane.

“Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do velike promjene u strateškom okruženju Europske unije i ukazala na potrebu za jačom i sposobnijom Unijom u području sigurnosti i obrane”, kaže se u nacrtu zaključaka.

EU je u ožujku usvojio  Strateški kompas, viziju obrambenog razvoja Unije. To je dokument koji bi trebao donijeti jasne političke i strateške smjernice o pristupu EU-a sigurnosti i obrani tijekom sljedećih pet do deset godina.