Povijesni samit NATO-a u Den Haagu, troškovi za obranu idu na 5 posto BDP-a

Hrvatsku će predstavljati predsjednik Zoran Milanović, a u izaslanstvu su ministri vanjskih poslova i obrane Gordan Grlić Radman i Ivan Anušić.

U utorak navečer nizozemski kralj Vilim Aleksandar i kraljica Máxima priređuju u Kraljevskoj palači večeru za šefove država i njihove supružnike.

Istodobno će se na radnoj večeri sastati ministri vanjskih poslova članica NATO-a i Ukrajine u okviru Vijeća NATO-Ukrajina. U isto vrijeme radno će večerati i ministri obrane članica NATO-a.

Da Trumpu ne bude dosadno

U srijedu prije podne sastaje se Sjevernoatlantsko vijeće na razini šefova država ili vlada, a sastanak bi trebao trajati samo dva i pol sata.

Njemački tjednik Der Spiegel piše da je to napravljeno kako bi spriječili da američkom predsjedniku Donaldu Trumpu postane dosadno i da ne napusti prerano sastanak.

Ključna odluka samita u Nizozemskoj bit će novi i znatno veći cilj izdvajanja za obranu, na čemu je inzistirao Trump, koji je od saveznika tražio da povećaju svoje obrambene proračune na pet posto BDP-a, što je mnogima od njih potpuno nerealno.

Tako je tih pet posto podijeljeno na 3,5 posto koji bi išli na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto namijenjeno je za obrambene i sigurnosne troškove u širem smislu, poput prilagodbe cesta, mostova i luka kako bi njima mogla prolaziti teška oklopna vozila, ulaganja u kibernetičku sigurnost, zaštitu plinovoda i tome slično.

Te troškove povezane s obranom moguće je vrlo široko tumačiti pa se tako, između ostaloga, spominje most preko Mesinskog tjesnaca, koji bi u ime vojne mobilnosti povezao Siciliju s ostakom talijanskog kopna, zatim troškovi za zaštitu granica zbog kontrole migracija, nadogradnja širokopojasnog interneta ili treća pista londonske zračne luke Heathrow.

S dva na 3,5 posto

Tek ove godine će sve ili gotovo sve članice ispuniti cilj od dva posto. Sada se to podiže na 3,5 posto BDP-a, koji bi trebalo dosegnuti do 2035. godine.

Dio zemalja, poput baltičkih tražio je da se rok skrati do 2030. godine. Rutte je, pak, predlagao da to bude do 2032., a većina je tražila i dulji rok. Moguća je i promjena ciljanog postotka 2029. godine jer je tada predviđena revizija.

Povećanje troškova na pet posto BDP-a za velike članice predstavlja povećanje mjereno desecima milijardi eura.

Francuska bi trebala dodatno izdvajati oko 93 milijarde godišnje, oko 13 milijardi više nego danas. Njemačka, najjače gospodarstvo u EU-u, trebala bi izdvajati dodatnih 136 milijardi eura godišnje, oko19,5 milijardi eura više nego sada.

Dodatna sredstva ulagat će se u nove ciljeve vojnih sposobnosti koji su dogovoreni ovoga mjeseca za svaku zemlju članicu. Riječ je tajnim podacima, a glavni tajnik Rutte kao primjere navodi ulaganja u zračnu obranu, borbene zrakoplove, tenkove, dronove, logistiku.

Španjolska ne prihvaća 

Sanchez kaže da Španjolska može ispuniti svoje ciljeve vojnih sposobnosti povećanjem izdataka na 2,1 posto BDP-a.

Španjolska vlada je odobrila završnu izjavu samita, u kojoj se spominje cilj od pet posto, ali je poručila da ne namjerava toliko izdvajati.

Rutte, pak, kaže da u NATO-u nema izuzeća i da se novi cilj odnosi na sve.

Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da će zemlje članice podnositi godišnja izvješća o obrambenim troškovima.

“Redovito ćemo podnositi izvješća o obrambenim troškovima kako bismo svi mogli pratiti međusobni napredak i međusobno se pozivati na odgovornost”, rekao je Whitaker.

Sljedeća dva dana Den Haag će biti najčuvanija utvrda na planetu. Za Nizozemsku je ovaj samit najveći sigurnosni izazov u njezinoj povijesti. U gradu je raspoređeno 27 tisuća policajaca, što je gotovo polovica od njihova ukupnog broja u zemlji.