Povjerenstvo: Matijanićevo liječenje bez stručnih propusta, ali bilo je nepravilnosti

Stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva utvrdilo je kako u slučaju novinara Vladimira Matijanića, koji je umro 5. kolovoza, nije bilo stručnih propusta, ali je uočilo manje nepravilnosti, među ostalim, i činjenicu da ga je na hitnoj pregledala specijalizantica. 

“Pregled pacijenta Vladimira Matijanića na Hitnom infektološkom prijemu KBC-a Split 2. kolovoza 2022. nije učinjen u potpunosti s pravilnikom”, ističe se u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Predstavnica Ministarstva Mirjana Tadić u srijedu na je konferenciji za novinare predstavila  nalaz zdravstvene inspekcije o smrti novinara Matijanića, navodeći kako je „smrtni ishod bio posljedica nepredvidivog, odnosno brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena kao komplikacija osnovne bolesti covida-19".

Ministarstvo je iznijelo nalaze stručnog povjerenstva koje je oformila Zdravstvena inspekcija.

Povjerenstvo u sastavu Ivan Puljiz, Senka Kajčić, Eduard Galić, Venija Cerovečki Nekić, Miroslav Majer, Davor Majer donijelo je zaključak da u postupcima zdravstvenih djelatnika koji su bili uključeni u pružanje medicinske skrbi Matijaniću, nisu uočili značajne stručne propuste, a da je bilo tek nekoliko nepravilnosti.

Uz to što je Matijanića 2. kolovoza na hitnom prijemu pregledala specijalizantica, što je na konferenciji za medije navela Mirjana Tadić, voditeljica Službe u samostalnom sektoru za inspekcije u zdravstvu u Ministarstvu zdravstva, utvrdili su i da je medicinska dokumentacija nakon druge intervencije tima Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije bila nepotpuna te da je obdukcija provedena je uz proceduralne nepravilnosti, iako iste nisu imale negativne učinke na sagledavanje i analizu predmetne situacije.

Iz Ministarstva ističu da će zbog tih nepravilnosti, dokumentaciju nadzora proslijediti Hrvatskoj liječničkoj komori i Državnom odvjetništvu. 

Ističući da je Matijanićeva smrt bila posljedica nepredvidivog, odnosno brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena kao komplikacija osnovne bolesti covida-19", u priopćenju Ministarstva je navedeno da je Matijanić "umro zbog preklapanja komplikacija virusne bolesti COVID-19, postojanja ranijih kroničnih sistemskih, autoimunih bolesti i nekontinuirane terapije za ranije bolesti, što je potvrđeno obdukcijskim nalazom”.

Članovi stručnog povjerenstva pregledali su medicinsku dokumentaciju, povijest bolesti, provjerili komunikaciju s obiteljskom liječnicom, ali i u nadzor uključili i u objavljene razgovore koje je Matijanić vodio s medicinskim osobljem KBC-a Split. 

Zaključili su i da je u komunikaciji Matijanića sa zdravstvenim djelatnicima te u poduzetim aktivnostima u okviru javnozdravstvenog sustava, bila prisutna  “visoka razina dostupnosti zdravstvene zaštite kako primarne, tako i bolničke zdravstvene zaštite, istaknula je Tadić. 

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako u konačnom mišljenju povjerenstva, nije bilo izdvojenih mišljenja.

“Oni su tijekom svoga rada sagledavali, konzultirali literaturu, možda nekada konfrontirali mišljenja, ali na kraju je ovo stručno mišljenje usuglašenje”, rekao je.

Postavljajući pitanja o tijeku Matijanićevog medicinskog zbrinjavanja, koje je postalo dostupno javnosti i dijelom zbog objavljenih snimljenih razgovora s medicinskih osobljem (liječnikom i medicinskom sestrom), novinari su tijekom dvosatne konferencije za medije članove Povjerenstva pitali zašto mu, od 2. do 5. kolovoza kada je umro, nisu obavljene pretrage poput snimke pluća i srca.

Zanimalo ih je i kako to da nitko, uz prethodne dijagnoze, nije posumnjao na teži tijek bolesti, kako to da ga 5. kolovoza tim hitne pomoći nije odveo u bolnicu, iako je sat i pol nakon njihovog posjeta, preminuo. 

Voditelj Dnevne bolnice za kliničku imunologiju i reumatologiju KBC Zagreb Miroslav Mayer istaknuo je kako je Matijanić, po prvom pregledu na hitnoj infektologiji, imao blagu kliničku sliku, ali i da mu tada nisu rađene pretrage poput slikanja pluća i srca.    

“On je došao na infektologiju, imao je blagu kliničku sliku i bolest je trajala 12 sati. Ekstremno je mala šansa da bi se moglo po nalazima prepoznati rizik; meni je žao što tada nije učinjen rendgen srca i pluća, ali ako je epidemija covida i dolazi nam 100 i više ljudi na hitni prijem, može se dogoditi da će blaži pacijenti biti pregledani, i reći će se: u slučaju pogoršanja, javite se”, rekao je Mayer i istaknuo da je Matijanić tog dana, dobio uputu da se javi na hitnu. 

Dodao je kako je Matijanić imao povećan rizik zbog prethodnih bolesti, ali da ne može utvrditi koliko je doktorica na hitnoj mogla imati dostupnu dokumentaciju od ranije. 

“Ja mislim da je ključni problem što više nije pregledan u hitnoj infektološkoj  ambulanti, a rečeno mu je da se pregleda ako mu se pogoršava stanje”, istaknuo je Mayer. Dodao je da je zbog postojećih bolesti, Matijanić vjerojatno bio kandidat za dobivanje lijeka Paxlovida, kojega Hrvatska još u ovom trenutku nije nabavila jer sudjeluje u centralnoj nabavi putem Europske komisije. 

Beroš: Na hitnoj Matijaniću nije indiciran Remdesivir

Ministar Beroš rekao je kako Matijaniću 2. kolovoza, tijekom pregleda na hitnoj, lijek Remdesivir, kojega u tom trenutku nije bilo u KBC-u Split, nije bio indiciran, a zdravstveno osoblje nije provjeravalo njegovu dostupnost.

Međutim, istaknuo je da je na razini cijele Hrvatske, lijeka bilo, a da ga je bilo koja zdravstvena ustanova u kojoj ga je ponestalo, mogla nabaviti od druge bolnice. 

“Ali lijek nije bio ni indiciran, dakle nitko nije provjeravao dostupnost lijekova”, istaknuo je Beroš. 

Ministar se osvrnuo i na telefonske pozive koje je Matijanić imao s medicinskim osobljem KBC-a Split, naglasivši da to nije najbolji put ostvarivanja zdravstvene zaštite. 

“Da me se krivo ne shvati, ja dosta zahvaljujem liječnicima iz bolničkog sustava i medicinskoj sestri koji su našli vremena razgovarati s pacijentom. Ali to nije najbolji put ostvarivanja zdravstvene zaštite”, rekao je Beroš. 

Ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović ponovio je kako je doktorica specijalizantica na hitnom prijemu postupila ispravno, a da u telefonskim razgovorima između dežurnog infektologa i medicinske sestre s Matijanićem, nije bilo stručne greške. 

“Još jednom mogu reći da mi je žao zbog ovakvog ishoda smrti. To je ono što nas opterećuje. (...) No, ono što treba naglasiti, i što je naš nadzor zaključio jest da se ne smije donositi zaključak bez kliničkog pregleda pacijenta.  I to je nedostajalo. U tim razgovorima je zaključeno da netko morao pacijenta pregledati”, poručio je Meštrović. 

Infektolog Ivan Puljiz također je istaknuo da nije uobičajena praksa da se trijaža pacijenata obavlja preko telefona, te napomenuo da je i specijalizantica s hitne obavijestila Matijanića da dođe na pregled u slučaju pogoršanja, ali i da mu je njegova obiteljska liječnica izdala uputnicu za prijem na Hitni infektološki odjel.

“Hitni infektološki prijem mu je bio otvoren, mogao je doći, nije trebao čekati ni drugi ni treći dan, niti telefonske razgovore”, kazao je Puljiz. 

“Lako je  biti general poslije bitke. On nije trebao dozvolu doktora da dođe. Mogao je doći, on nije trebao potvrdu doktora, dođi. Nitko ga ne bi odbio da je došao. Njemu vrata hitnog prijema nisu bila zatvora”, poručio je Puljiz. 

No, na pitanje zašto ga uz tu naznaku i uputnicu liječnice za Hitni infektološki prijem, tamo nije odveo niti tim T1 na dan njegove smrti, članica povjerenstva Senka Kajčić istaknula je kako je to bila procjena liječnice iz tima. 

“Prema izmjerenim parametrima i statusu, procijenila je da u tom trenutku nema indikacija za transportom u Hitnu medicinsku službu. Pacijenta je fizički pregledala, poslušala je srce, pluća i izmjerila osnovne vitalne parametre”, rekla je Kajčić opisujući nalaze pregleda koji se dogodio oko sat i pol prije Matijanićeve smrti.

Obiteljska liječnica Emilija Ugarković istaknula je da se s Matijanićem čula, što telefonski što preko elektronske pošte, nekoliko puta, te da mu je izdala uputnicu za odlazak na Hitni infektološki prijem. Zadnji put je s pacijentom razgovarala 4. kolovoza, i tada nije imala saznanja o njegovoj teškoj pokretljivosti.

Nije željela komentirati činjenicu da Matijanićevo stanje nije prepoznala liječnica hitnog tima 5. kolovoza. “Ne znam kako to komentirati”, rekla je.