Poznati tajkun darovao supruzi sutkinji nekretnine u centru Zagreba da mu ih država ne uzme zbog milijunskih dugova

Poznatog hrvatskog tajkuna Željka Žužića država je uhvatila u manevru kojim je namjeravao osujetiti plaćanje milijunskih dugova. Riječ je o dugovima koje ima prema Poreznoj upravi, te golemom iznosu kojeg mora podmiriti na temelju nagodbe s tužiteljstvom. Ukupno je riječ o nešto više od 54 milijuna kuna odnosno oko 7,2 milijuna eura.

Željko Žužić je, prema nepravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu u koju smo dobili uvid, dio svojih nekretnina darovao supruzi Vesni Žužić, nekoć moćnoj sutkinji u Velikoj Gorici. Želio ih je tako spasiti od ovrhe zbog dugova. Sada je odlukom suda ugovor o darovanju raskinut. Ako presuda postane pravomoćna ove nekretnine ostat će među Žužićevom imovinom iz koje će se država moći naplatiti.

Podmitio županicu

Inače, osim kao poduzetnika s razgranatim poslovanjem, šira javnost Žužića najviše pamti i kao osobu koja je nekadašnjoj sisačko-moslavačkoj županici Marini Lovrić Merzel dala 100 tisuća eura mita. Na taj način htio je ući u tvrtku Ceste Sisak. Merzel je zbog tog primanja mita, te dodatne milijunske štete napravljene županiji nepravomoćno osuđena na sedam godina zatvora. Žužić je dobio uvjetnu kaznu.

Država je sada dokazala novi sumnjivi Žužićev manevar – svojoj supruzi, koja je još obnašala sudačku dužnost, darovao vrijedne nekretnine u središtu Zagreba kako bi ih spasio od ovrhe.

Na nepravomoćnu presudu kojom je ugovor o darovanju stavljen van snage, Žužić i njegova supruga imaju pravo uložiti žalbe. To će sasvim izvjesno i učiniti budući da od početka postupka tvrde kako nisu imali namjeru izigrati državu. Dapače, ističu kako je sve bilo transparentno pa zato smatraju da se država neosnovano uplela u njihove imovinske odnose.

Zgrada u centru

Darovnim ugovorom Vesna Žužić je postala vlasnica dijela zgrade u Vlaškoj ulici u središtu Zagreba. Tijekom postupka je utvrđeno da Žužić nije bio upisan kao vlasnik dijelova te zgrade, već je imao status tzv. izvanknjižnog vlasnika. Unatoč tome uspio je ugovorom darovati te nekretnine supruzi.

Oboje su uvjeravali sud kako nije bilo potrebe da na taj način Željko Žužić skriva imovinu od države.

“Sve što mi je država blokirala u dosadašnjim postupcima vrijedno je oko 500 milijuna kuna, dakle, vrijednost je višestruko veća od onoga što prema presudama moram platiti. Zašto bih onda darovao supruzi nekretnine u Vlaškoj ulici koje ionako nisu moje”, isticao je u odgovoru na tužbu Žužić.

Nema dokaza o uplati

Naveo je da je već i uplatio deset milijuna kuna, iz čega je, uvjeravao je, jasno da mu je namjera podmiriti sve dugove. Međutim, prema nepravomoćnoj presudi, država navodno nije pronašla potvrde o Žužićevim uplatama. Zato su predstavnici države zaključili kako je darovanjem nekretnina u Vlaškoj supruzi Žužić namjerno oštetio vjerovnike.

“Dok sam se upisivala kao vlasnica nekretnina u Vlaškoj nisam mogla znati da će Građanski odjel Općinskog državnog odvjetništva to odobriti. Nije ni moj suprug to znao kada je pisao darovni ugovor. Dakle, nije točna tvrdnja iz tužbe da smo htjeli oštetiti državu”, navela je Vesna Žužić tijekom procesa. Oboje su isticali kako nema dokaza da je darovanjem nekretnina u Vlaškoj državi otežana ili onemogućena naplata dugova od Žužića.

Godinu dana za predujam za vještačenje

Zanimljivo je da su, kako stoji u nepravomoćnoj presudi, više od godinu dana Žužići otezali s uplatom predujma za građevinsko vještačenje kojim su htjeli dokazati da je nekretnina u Kurilovcu kraj Velike Gorice koju je država tajkunu već blokirala, dovoljno vrijedna za podmirenje dugova.

“Sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku i zato smo na kraju odbili vrijednosti nekretnine u Kurilovcu”, navodi se u nepravomoćnoj presudi.

Sud je na kraju odlučio raskinuti darovni ugovor između Žužića i njegove supruge. “Željko Žužić nema sredstava za namirenje tražbina Republike Hrvatske u iznosu od 7.176.481 eura”, zaključeno je.