Premijeru i ministrima plaće će biti veće za 40 posto?! Evo koliko sada primaju: ‘To nije normalno‘

Glavni tajnici i ravnatelji uprava imaju za 30 posto veće plaće od svojih nadređenih

Premijer Andrej Plenković najavio je još jednom u intervjuu za Novu TV da će se ići na podizanje plaća državnim dužnosnicima jer nije normalno da, primjerice, ministri imaju tek dvadesetu ili tridesetu plaću po visini u svom ministarstvu.

To je tražio i HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, dok je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić rekao kako će se ići u to u idućim tjednima ili mjesecima.

Dakle, politička je odluka donesena, ali tek sada će krenuti izračuni i način na koji će se plaća političarima povećati.

A postoje dvije mogućnosti. Ili će se mijenjati Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika gdje će im se povećati koeficijenti, ili će se ići jednostavnijim putem da Vlada odlukom podigne osnovicu za državne dužnosnike koja se nije mijenjala još od kraja 2014. i trenutno iznosi 516,29 eura bruto.

Ako se bude išlo u izmjene Zakona, Vlada će morati preuzeti na sebe teret nepopularne mjere, iako je doista sustav sada apsolutno nakaradan pa tako glavni tajnici i ravnatelji uprava u ministarstvima imaju značajno veće plaće od ministara koji su im nadređene osobe, budući da su plaće državnih službenika stalno rasle, a posebno zadnjim izmjenama, dok se državnim dužnosnicima osnovica nije mijenjala 10 godina.

Plaća predsjednika Republike

Tako u prosjeku glavni tajnik u ministarstvu ima neto plaću od 3000 eura, dok njemu nadređeni ministar u prosjeku prima 2500 eura, što znači da glavni tajnik ima 20 posto veću plaću od ministra.

Glavni tajnici s većim stažom imaju i dodat na vjernost pa je ta plaća i veća. Zato naši sugovornici iz sustava smatraju kako bi prvi korak trebao biti da se ministrima poveća plaća toliko da postoji razlika između njih i glavnih tajnika, što bi onda bio primjeren iznos od 3500 eura, a da bi onda predsjednik Vlade trebao imati 4500 eura, za razliku od 3262 eura koliko sada mjesečno prima Andrej Plenković, prema zadnjim podacima iz imovinske kartice.

Pitanje je i treba li i dalje ostati Zakon kakav je sada, a potječe još od doba Franje Tuđmana i polupredsjedničkog sustava kada je predsjednik Republike bio prvi u hijerarhiji i imao najveći koeficijent. To sada izgleda tako da predsjednik ima koeficijent od 9,30, dok su predsjednici Sabora i Vlade, te predsjednik Ustavnog suda na koeficijentu 7,86.

Po nekoj logici, ti bi se koeficijenti trebali izjednačiti, jer više nismo u polupredsjedničkom sustavu, no pitanje je što će Vlada na kraju učiniti, hoće li mijenjati Zakon ili odlukom samo povećati osnovicu za sve državne dužnosnike.

Vlada je već pokušala jednom mijenjati sustav dužnosničkih plaća i to 2022., ali je to neslavno propalo jer su se pobunili pravosudni dužnosnici, a niti javnost nije to baš dobro primila.

Propala reforma

Prijedlog bivšeg ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice bio je da se i na državne dužnosnike primjenjuje ista osnovica kao i za službenike, no istovremeno su im se značajno i smanjili koeficijenti kako bi se to niveliralo. Ideja je bila da i dužnosnicima plaća raste kao i službenicima, što je opet bilo nesretno izvedeno jer bi onda ministri koji sudjeluju o pregovorima oko kolektivnog ugovora i povećanju osnovice automatski sa sindikatima pregovarali i o svojoj plaći.

Iako, ideja da plaća dužnosnicima raste s obzirom na rast ostalih plaća nije odbačena i moglo bi se i dalje razmišljati u tom smjeru. No, onda će se morati mijenjati i koeficijenti jer prema onom prvom prijedlogu koji je bio, plaće dužnosnika bi tek neznatno rasle ili bi ostale iste. Tek s promjenom osnovice kada je dogovore sindikati, i političarima bi rasla plaća.

Ali, kažu nam sugovornici upoznati s tom tematikom, to je tek bio prvi korak koji se planirao. Drugi je bio da se podižu i koeficijenti na način da ministar na kraju ipak dobije veću plaću od glavnog tajnika ili ravnatelja uprave.

Ono što će biti teško Vladi komunicirati jest razina povećanja plaća. Naime, budući da se dužnosnicima u zadnjem desetljeću nije mijenjala osnovica, sada će taj rast u postotku morati biti značajan. Pa tako, ako bi se doista premijeru plaća podigla sa sadašnjih 3260 eura na možda 4500, to je rast od čak 38 posto.

Plaće EU premijera

Jednako tako ako bi se, primjerice, ministru financija Marku Primorcu ili ministru rada Marinu Piletiću neto plaća s oko 2500 eura podigla na 3500 eura to bi predstavljalo rast od čak 40 posto.

Pa iako ima logike da premijer ima 4500 eura, a ministar 3500 eura za zahtjevan i odgovoran posao koji obavljaju, bit će izazovno javnosti objasniti zašto će im u tolikom postotku rasti primanja.

Tjednik Globus krajem prošle godine izračunao je kako hrvatski premijer ima najnižu plaću od svih šefova Vlada u Europskoj uniji, pa čak i u državama gdje je prosječna plaća manja nego u Hrvatskoj.

Premijer Mađarske Viktor Orban tako prima 6500 eura mjesečno, premijer Bugarske ima 3700 eura, a Portugala 5700. Slovenski premijer ima oko 4000 eura neto plaću, a među razvijenijim članicama Unije, najveću plaću ima njemački kancelar i to 20.000 eura, dok talijanska premijerka prima mjesečno 6700 eura.