Primirje pod vatrom: Putin odbacuje poziv na prekid sukoba, Europa prijeti novim sankcijama
Vladimir Putin i Volodimir Zelenski nisu se susreli još od prosinca 2019., više od dvije godine prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Njihov međusobni odnos obilježava otvoreni prijezir, a izgledi za dijalog ponovno su pod upitnikom nakon najnovijeg razvoja događaja.
Njemačka vlada objavila je kako će europske zemlje započeti pripreme za uvođenje novih sankcija Rusiji, ukoliko Moskva do kraja ponedjeljka ne prihvati predloženo 30-dnevno primirje. Iako su europski lideri u subotu otputovali u Kijev i pozvali na hitni prekid sukoba, ruske snage nastavile su intenzivne napade duž bojišnice u istočnoj Ukrajini te su pokrenule jedan od najvećih zračnih napada bespilotnim letjelicama do sada.
"Sat otkucava", poručio je glasnogovornik njemačke vlade na konferenciji za novinare u Berlinu, dodajući kako "ako do kraja dana primirje ne stupi na snagu, europska strana će započeti pripreme za sankcije".
U noći s nedjelje na ponedjeljak, ukrajinsko ratno zrakoplovstvo izvijestilo je o 108 ruskih dronova koji su lansirani širom zemlje – napad koji je započeo svega sat vremena prije početka predloženog primirja. Od toga je 55 dronova tipa Šahed uspješno oboreno, dok je preostalima izgubljen trag na radarima. Napadi nisu prouzročili značajnu materijalnu štetu, ali je jedna žena ranjena u lučkom gradu Bilhorod-Dnistrovsk na Crnom moru.
Osim toga, Rusija je lansirala navođene bombe na ciljeve u Harkivskoj i Sumskoj oblasti, a jedan ruski dron pogodio je civilni teretni vlak, pri čemu je ozlijeđen strojovođa. Ukrajinska željeznička tvrtka izvijestila je da se napadi na infrastrukturu nastavljaju, unatoč diplomatskim naporima.
U isto vrijeme, ruski predsjednik Putin odbacio je zahtjev za bezuvjetno primirje, umjesto toga predloživši izravne pregovore s Ukrajinom u Istanbulu. Zelenski je prihvatio prijedlog i najavio da će osobno otputovati u Istanbul te čekati Putina, no iz Kremlja zasad nije stigao odgovor.
Vojni analitičari navode da se intenzitet borbi nije smanjio, unatoč prijedlozima o prekidu vatre. Ukrajinska vojska ističe da ruske snage nastoje pokazati volju za pregovorima pred međunarodnim partnerima, dok istovremeno pojačavaju pritisak na bojišnici.
U pozadini svega, Europska unija pokušava balansirati odnose s novom administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, nastojeći ga uvjeriti da zauzme čvršći stav prema Moskvi i zadrži potporu Ukrajini, što europski čelnici smatraju ključnim za sigurnost kontinenta.
U ponedjeljak se očekuje sastanak ministara vanjskih poslova EU i visoke predstavnice za vanjsku politiku Kaje Kallas u Londonu, na kojem će se raspravljati o daljnjim koracima prema Rusiji.
