Primorac: Neće biti recesije. Svi koji su strahovali od toga sad mogu biti mirni

MINISTAR financija Marko Primorac izjavio je danas da su izbjegnute sve špekulacije o eventualnom ulasku hrvatskog gospodarstva u recesiju, s obzirom na to da je BDP u zadnjem lanjskom tromjesečju porastao i na kvartalnoj razini, piše Index.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu po kojoj je hrvatsko gospodarstvo poraslo u četvrtom tromjesečju prošle godine, sedmi kvartal zaredom, no rast je usporen na četiri posto, dok je u cijeloj 2022. BDP porastao za 6.3 posto.

“Svi oni koji su strahovali od recesije mogu biti mirni”

Primorac je istaknuo i da je BDP na kvartalnoj razini, odnosno u četvrtom lanjskom tromjesečju, u odnosu na treće tromjesečje iste godine porastao za 0.9 posto, prenosi Priznajem.hr.

“Time su izbjegnute i sve one špekulacije o eventualnom ulasku u recesiju, tako da svi oni koji su govorili nešto o tome, strahovali od toga, mogu biti mirni”, izjavio je Primorac na konferenciji za medije u Ministarstvu financija.

Naime, na takvu mogućnost upozorio je nedavno i Ekonomski institut, Zagreb prilikom zadnje objave svog CEIZ indeksa, a između ostalih ranije je na tu mogućnost skrenula pažnju i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Primorac je rekao da doprinos rastu BDP-a prije svega dolazi od izvoza, isto tako od investicija, a djelomično i povećanja potrošnje. “Dakle, osobna potrošnja je, unatoč padu realne kupovne moći građana, ostala na zadovoljavajućoj razini, prije svega zbog povećanja zaposlenosti”, napomenuo je Primorac.

To su sve dobri i pozitivni podaci i ulijevaju povjerenje u našu gospodarsku održivost i sve ono što smo do sada radili kao vlada, poručio je.

Rast u 2022. gotovo dvostruko veći od prosjeka EU

Rast od 6.3 posto u 2022. godini, istaknuo je ministar, gotovo je dvostruko veći od prosječne stope rasta u Europskoj uniji, dok, kada je riječ o rastu od četiri posto u zadnjem kvartalu, prema dosad dostupnim podacima, tek je nekoliko članica raslo brže.

U 2023. se očekuje usporavanje rasta gospodarstva, što je u skladu i s najavama vlade, kazao je Primorac.

Podsjetio je da Europska komisija u 2023. za Hrvatsku prognozira rast od 1.2 posto, pri čemu bi udar energetske krize i inflatornih pritisaka trebao biti blaži no što se prvotno očekivalo

To je i zbog blaže zime, pa tako i smanjene potrošnje energenata, kao i diversifikacije dobavnih pravaca u opskrbi energentima, dodao je.

Kada je riječ o Hrvatskoj, unatoč prognozama da će velik dio europskog gospodarstva završiti u recesiji, ona je za sada izbjegnuta, pa bi se tako i pozitivna kretanja u članicama EU-a koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, u ovoj godini trebala pozitivno odraziti i na stanje u Hrvatskoj, izjavio je ministar financija.

“Najviše energije troše oni s najvišim primanjima”

U kontekstu najavljenog novog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu za razdoblje od 1. travnja i potencijalni cenzus koji je jučer najavio, a predsjednik vlade Andrej Plenković to danas nije potvrdio, novinari su pitali Primorca postoji li tu neka diskrepancija, na što je ministar odgovorio niječno.

Pojasnio je da je jučer rekao da mjere nisu još usuglašene, a odgovarajući na pitanja novinara što misli on osobno, iznio je i svoj stav.

Tako, ako se govori o električnoj energiji, pojasnio je iznova Primorac, u jesenskom paketu je polugodišnja potrošnja do 2500 kilovatsati (kWh), koja predstavlja i određenu prosječnu potrošnju kućanstva, visoko subvencionirana i cijena joj je praktički ostala “na pretkriznim vremenima”, dok drugu komponentu čini potrošnja iznad 2500 kWh, za koju je utvrđena viša tarifa.

“Moj osobni stav je da bi tu višu tarifu trebalo dodatno fleksibilizirati, odnosno pustiti je da se približi onim tržišnim okolnostima”, istaknuo je Primorac.

Dodatno je pojasnio da najviše energije troše upravo oni s najvišim primanjima, jer imaju i najviše uređaja, poput klimauređaja, hladnjaka i sl.

“Potrebno je dizajnirati mjere, odnosno subvenciju električne energije, na taj način da oni koji troše iznad prosječne razine, a to su oni koji imaju više sredstava, u većoj mjeri participiraju, odnosno da im ta subvencija, koju plaćaju svi građani Hrvatske, bude manja”, poručio je Primorac, dodajući da takav stav zastupa i u vladi, a nakon razgovora na kraju će se donijeti odluka za koju svi smatraju da je najbolja. Više o temi pročitajte klikom OVDJE.