Prljavo kazalište financiralo prve hrvatske dronove
Iako se bespilotne letjelice, uključujući i dronove različitih namjena, danas često spominju kao oružje budućnosti, malo je poznato da je Hrvatska bila među pionirima u njihovom razvoju i primjeni još tijekom Domovinskog rata. Hrvatski vojni stratezi vrlo su rano prepoznali prednosti besposadnih sustava u izviđanju i nadzoru neprijateljskih položaja.
Bespilotne letjelice igrale su iznimno važnu, i danas često zanemarenu, ulogu u obrambenim operacijama tijekom rata. U izviđačkim misijama i praćenju neprijateljskih razmještaja pokazale su se kao pravo otkriće i strateška prednost. Posebno se ističe domaći razvoj letjelica M-99 Bojnik, te modela MAH-1 i MAH-2, koji su omogućili prikupljanje ključnih informacija s bojišta.
Letjelica M-99 Bojnik korištena je na svim glavnim bojištima i u završnim operacijama Hrvatske vojske. Nakon rata, ti su sustavi nastavili služiti u protupožarnim akcijama te u nadzoru državne granice. Dio snimki prikupljenih tijekom Domovinskog rata korišten je i kao dokazni materijal u postupcima pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.
Pokojni general Pavao Miljavac, jedan od ključnih ljudi koji su pratili primjenu ovih sustava, prisjećao se njihove učinkovitosti:
"Nitko nije vjerovao da letjelica može toliko kvalitetno snimiti prostor i praktički dati u realnom vremenu. Znali smo gdje su im jače vatrene točke i što bi trebalo zaobići, a ne ići u glavu. U nadzoru je mogla biti oko četiri sata."
General Miljavac također je naglasio koliko su dronovi olakšali planiranje vojnih operacija:
"Nevjerojatno, vidiš bacač, gdje je municija, gdje im je sklonište, kuda idu da oprostite na WC, čak puno bolje nego u boji… Imala je mogućnost da ako ju netko uhvati i pokuša spustiti, automatski se blokira i vraća natrag otkud je poslana. Pa i u pripremama za Oluju. Prije nego su se oglasili prvi topovi, dojavljivale bi mete. I stvarno je puno pomoglo i radi žrtava i radi svega, pa s druge stane i radi njihovih žrtava."
Jedna od manje poznatih, ali dojmljivih epizoda iz tog razdoblja bila je akcija nad Slunjom, netom prije operacije Oluja. Hrvatska bespilotna letjelica tada je presrela vojnu paradu pobunjenih snaga i iz zraka bacila letke s hrvatskim grbom i porukom o besmislenosti nastavka borbe – potez koji je u to vrijeme bio posve nezamisliv.
Među ljudima koji su radili na razvoju hrvatskih dronova bio je i poznati stručnjak za nacionalnu sigurnost Gordan Akrap. On je istaknuo kako su, uz njegov tim, postojale još dvije skupine koje su paralelno razvijale besposadne letjelice, a sredstva za razvoj osiguravana su iz državnog proračuna.
Veliku potporu pružila je i popularna rock grupa Prljavo kazalište. Akrap za Dnevnik.hr navodi:
"Sredinom 1991. mi smo se kao Mladež HDZ-a zainteresirali za razvoj izviđačkih besposadnih letjelica, a s druge strane su nam tada naši prijatelji iz Prljavog kazališta došli i rekli da bi dali cijeli prihod od nekih koncerata u humanitarne svrhe. I onda smo se mi organizirali i preko naših organizacija mladeži u dijaspori organizirali nekih 12, 13 koncerata, od kojih je oko 220 tisuća njemačkih maraka uplaćeno na poseban račun Ministarstva obrane. Od tih je sredstava financiran razvoj besposadnih letjelica i kupljena dva rabljena sanitetska vozila. To su tada bila velika sredstva."
