Problemi u obnovi. Građevinari traže 40 posto više nego im država planira platiti, imaju dosta posla i bez ovog

Građevinske tvrtke očito imaju dovoljno posla u turizmu i komercijalnoj stanogradnji

Nedostatak radnika i inflacija, koja znači i rast cijena građevinskih radova, trenutno su najveće kočnice obnove nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Tvrtke koje bi trebale obnavljati zgrade i kuće u privatnom vlasništvu ili graditi zamjenske očito imaju dovoljno posla i na ostalim investicijama, primjerice u turizmu, komercijalnoj stanogradnji ili projektima koji se financiraju iz europskih fondova, pa imaju luksuz na javnim natječajima koji se tiču ​​obnove tražiti trošak koji je i do 30 ili čak 40 posto veći od onoga što je projektnom dokumentacijom predviđeno za određena gradilišta. Država će se po svemu sudeći morati više pouzdati u angažiranje tvrtki iz inozemstva, primjerice Mađarske, Srbije ili Bosne i Hercegovine.

Da se nakon natječaja sve više suočava s ponudama koje su u prosjeku 30 ili 40 posto veće od onoga što nudi u natječajima, prema procjeni iz vremena kad se projekti i ti natječaji pripremaju, novinarima je jučer u izjavi nakon sjednice Vlade kazao i prvi čovjek obnove, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

 

Analiza ponuda

 

Kaže da su u Ministarstvu sada suočeni is tim da analiziraju je li svako povećanje cijena opravdano i da dio zahtjeva jer su opravdani moraju prihvatiti, ali da su ponude za 300 gradilišta morali odbiti zbog previsokih cijena.

– Svaka ta ponuda mora se analizirati. Zbog inflacije su pojedine ponude, gdje se ide na veće cijene, opravdane, ali negdje nije tako. Situacija nije jednostavna, s jedne strane je pritisak da se još više ubrza obnova, ali s druge strane postoji obveza i da se javnim novcem dobije i plati najpovoljnija usluga. Svaku tu ponudu treba posebno razmotriti, u interesu nam je da se zgrade i kuće obnavljaju, da se ocjenjuju zamjenske kuće, ali ne možemo prihvatiti svaku ponudu u kojoj je cijena veća i za 40 posto od one istaknute u projektu samo zato što želimo ubrzati obnovu. . Građevinske tvrtke imaju dobru situaciju, dovoljno posla i mogu sebi dopustiti da idu s višim ponudama, ali mi nemamo luksuz svaku tu ponudu prihvatiti, pojasnio je Bačić.

Uskoro će biti objavljeni natječaji za 975 gradilišta, najavljuje ministar, a na pitanje je li to možda prilika da se obnove uz domaće, više uključene i tvrtke iz inozemstva, primjerice susjednih država, Mađarske, Srbije ili BiH, Bačić odgovara da su natječaji javni , da je dogovoreno da se objavljuju i putem Hrvatske gospodarske komore. Ne, pritom, napominje Bačić, država mora voditi računa i tome da obavljeni radovi, bilo da se povjere domaćim ili inozemnim tvrtkama, ako one pokažu interes, zadovolje sve standarde koje propisuju hrvatski zakoni.

Ministar je nešto ranije na sjednici Vlade izvijestio da su od početka obnove na područjima pogođenim zagrebačkim i petrinjskim potresom obnovljena 10.393 objekta, u što je uključeno i 177 infrastrukturnih objekata, dok je u ostalim slučajevima riječ o kućama i zgradama.

 

Stambeno zbrinjavanje

 

Što se tiče novog modela samoobnove, dosad je u njega uključeno 180 građana i prije iste obnove isplaćeno im je, izvijestio je Bačić, 13,5 milijuna eura.

Najavljuje i to da će prvih 12 zgrada, od ukupno 26 koliko ih se gradi u Sisačko-moslavačkoj županiji, biti gotovo u listopadu, au njima će se koristiti i oni koji su trenutno u kontejnerskim naseljima. Te zgrade, četiri u Glini i osam u Petrinji, imaju ukupno 180 stanova. Dio građana koji su smješteni u kontejnerima nedavno su se pozvali da je najavljeno da će biti smješteni u toplice, a Bačić najavljuje da će zgrade biti dovršene u rujnu, ali da za puno uređenje i priključenje na infrastrukturu treba čekati možda i do sredine listopada, te dodaje da svi građani koji trenutno žive u kontejnerima nisu ostvarili pravo na obnovu, ali će i oni biti stambeno zbrinuti.

Oni koji nemaju pravo na obnovu bit će smješteni u visokoenergetskim montažnim kućama, a te kuće bit će smještene na lokacijama sadašnjih kontejnerskih naselja, ali je potrebno prethodno isprazniti kontejnerska naselja radi postavljanja montažnih kuća.

– Neka se ne brinu, svi će biti zbrinuti ili u zgradama, ili u kućama, poručio je Bačić.