Pročešljali smo novi državni proračun: Vojska, policija, političari, umirovljenici i učitelji trljaju ruke, medicinari najveći gubitnici
Riječ je o prvom proračunu denominiranom u eurima, a koji se bazira na projekciji skromnog gospodarskog rasta od 0,7 posto i očekivanju pada inflacije na 5,7 posto.
Ukupni rashodi državnog budžeta za 2023. planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura, što bi u 'staroj valuti' bilo više od 200 milijardi kuna. U odnosu na ovogodišnji plan veći su za 2,1 milijardu eura ili čak 8,9 posto.
Kako bi se deficit zadržao u prihvatljivim okvirima od 2,3 milijarde eura, potreban je rast proračunskih prihoda od dvije milijarde eura ili devet posto.
U strukturi prihoda i dalje dominira PDV koji bi trebao porasti 6,2 posto, na 9,1 milijardu eura. Sve značajniji izvor iz kojeg bi se trebali pokriti nabujali rashodi su fondovi EU-a. U idućoj godini očekuje se povlačenje oko pet milijardi eura europskog novca, što je za trećinu više nego ove godine.
Unatoč najavi oporezivanja ekstra profita, ne očekuje se značajniji rast prohoda od poreza na dobit. Iz ovog izvora Ministarstvo financija planira ubrati 1,6 milijardi eura, 5,3 posto više nego ove godine.
Izvor: Ministarstvo financija
Izvor: Ministarstvo financija / Autor: Neven Bučević/tportal.hr
Povećanje rashoda od 2,1 milijardu eura najvećim dijelom bit će usmjereno na povećanje primanja državnih i javnih službenika (dodatnih 456,7 milijuna eura), mirovinskih primanja (+512 milijuna eura) i socijalne naknade (+25,6 milijuna eura), za zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva (+144,4 milijuna eura), jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti (+86,9 milijuna eura), prehranu učenika u osnovnim školama (+72,2 milijuna eura), rodiljske potpore (+40,4 milijuna eura), subvencioniranje stambenih kredita (+13,9 milijuna eura) te ulaganja u zdravstvo (+74,8 milijuna eura) i obnovu od potresa (270 milijuna eura).
'Ovaj proračun je po mnogo čemu specifičan. To je prvi proračun RH denominiran u euru. Uvođenje eura osnažit će naše gospodarstvo, bit će sidro stabilnosti, učinit će nas otpornijima i zaštićenijima od vanjskih šokova i kriza, ali će pridonijeti i poboljšanju ulagačke klime', istaknuo je ministar Primorac predstavljajući prijedlog proračuna na sjednici Vlade.
Primorac je istaknuo i da se proračun donosi u izmijenjenom vanjskopolitičkom i geoekonomskom kontekstu. Stoga država nastavlja ulagati u diversifikaciju dobavnih pravaca i osiguranje kontinuiteta opskrbe energentima, čime će se Hrvatska pozicionirati i kao regionalno energetsko čvorište. Ministar je pritom istaknuo ulaganje 75 milijuna eura u izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala.
Većina proračunskih korisnika može računati s povećanjem budžeta. Među ministarstvima su najveći dobitnici Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo kulture i medija.
Ministrici Nataši Tramišak proračunska sredstva gotovo su udvostručena (s 254,8 na 502,7 milijuna eura), a povećani rashodi trebali bi rezultirati ubrzanjem aktivnosti oko povlačenja europskih sredstava.
Ministar prostornog uređenja Ivan Paladina dobio je 190,7 milijuna eura više, a dodatna sredstva prvenstveno su namijenjena obnovi od potresa, koja bi se u narednoj godini trebala zahuktati.
Ministrici turizma Nikolini Brnjac odobreno je 67,6 milijuna eura ili 67,4 posto više nego ove godine, a najveći dio dodatnih sredstava odnosi se na pomoć danu u inozemstvo i unutar općeg proračuna.
Ministarstva kulture i medija raspolaže s 423,4 milijuna eura, što je 37,3 posto više nego ove godine.
Među rijetkim gubitnicima su Ministarstvo financija i Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo koje vodi Marko Primorac raspolaže s najviše proračunskih sredstava (6,6 milijardi eura), a planira potrošiti 5,5 posto manje nego 2022. Na financijsko rasterećenje najviše utječu smanjeni izdaci za otplatu zajmova.
Prezentacija Proracun 2023 - 2025 by Tportal.hr on Scribd
Unatoč najavljenom povećanju ulaganja u zdravstvo, budžet ministra Vilija Beroša srezan je za 61,7 milijuna eura ili 2,2 posto. Za kapitalna ulaganja predviđena su znatno veća sredstva, ali s duge strane predviđen je pad materijalnih rashoda za 170,8 milijuna eura.
Iako je za jačanje obrambenih sposobnosti najavljeno gotovo 90 milijuna eura više nego ove godine, ukupni budžet Ministarstva obrane nije značajnije porastao. Iznosi milijardu i 37 milijuna eura i 3,2 posto je veći nego ove godine. Iz strukture rashoda vidljivo je da najviše rastu materijalni i poslovni rashodi, a za nabavu imovine predviđeno je 32,6 milijuna eura manje nego ove godine.
Ministarstvo unutarnjih poslova u 2023. na raspolaganju će imati 1,05 milijardi eura, što je 141 milijuna eura više u odnosu na ovogodišnjih 910 milijuna, dok će uvjerljivo najveći dobitnik biti Ministarstvo obrazovanja, čiji proračun raste s 2,9 na 3,4 milijarde eura, tj. čak pola milijarde eura.
Među ostalim proračunskim korisnicima po velikom rastu budžeta izdvajaju se Vlada i Hrvatski sabor. Vlada će potrošiti 108,5 milijuna eura ili 16,3 posto više nego ove godine. Pritom najviše rastu troškovi za zaposlene (za 22 posto) i rashodi za kapitalna ulaganja, što je najvećim dijelom povezano s obnovom zgrade Vlade.
Radi obnove nekretnina znatno su porasli i rashodi Hrvatskog sabora (s 22,2 na 39,3 milijuna eura). Za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini i nabavu dugotrajne imovine predviđeno je 13,5 milijuna eura više nego lani.
Vladajući su velikodušno odobrili 21,3 posto više novca predsjedniku Zoranu Milanoviću. Predsjednički budžet porastao je na 6,6 milijuna eura, a najviše su povećani rashodi za nabavu dugotrajne imovine te materijalni troškovi.
Izvor:tportal.hr/Foto: fah
