Procurile nove informacije: Europa razmišlja poslati oko 30.000 vojnika u Ukrajinu?
Europske zemlje razmatraju mogućnost da u Ukrajinu pošalju između 25 i 30 tisuća vojnika, objavio je The Washington Post pozivajući se na dužnosnike.
Istovremeno, europski čelnici raspravljaju i o tome kakvu vojnu pomoć mogu dobiti od SAD-a. Washington također traži odgovore o oružju i snagama koje bi europske zemlje mogle angažirati.
Nakon što se američki predsjednik Donald Trump okrenuo izravnim pregovorima s Moskov, što je uključivalo i razgovor s ruskim liderom Vladimirom Putinom, u Europi se počela sve više spominjati ideja o mogućem slanju slanju trupa u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je sastanak nekih europskih lidera u Parizu u ponedjeljak kako bi potaknuo konkretnije planiranje europske potpore Ukrajini i postigao konsenzus o potencijalnom raspoređivanju snaga. Uoči sastanka Macron je razgovarao i s Trumpom.
Europski zahtjevi
Washington je isključio mogućnost slanja trupa u Ukrajinu, no europski dužnosnici kažu da Trumpov tim nije isključio mogućnost potpore europskim snagama, te su se zapitali kakva bi ta potpora mogla biti, piše The Washington Post.
Europski zahtjevi uključuju sposobnosti obavještajnih podataka, nadzora i izviđanja te potencijalnu zračnu zaštitu ili neku pomoć u protuzračnoj obrani za zaštitu snaga, rekla su četiri dužnosnika upućena u rasprave.
Američki upitnik koji je poslan europskim prijestolnicama o snagama i opremi koju bi mogli osigurati za Ukrajinu također je izazvao ozbiljnije konzultacije o toj mogućnosti posljednjih dana, rekli su dužnosnici koji su, kao i drugi, govorili anonimno kako bi podijelili osjetljiva razmatranja.
Deseci tisuća vojnika za Ukrajinu
Posljednji europski planovi, kako piše The Washington Post, predviđaju snage “uvjeravanja” ili “odvraćanja” od nekoliko brigada, vjerojatno 25.000 do 30.000 vojnika, koji ne bi bili stacionirani duž linije kontakta, ali bi stajali spremni kao demonstracija sile ako ruske snage pokušaju ponovno pokrenuti rat, rekli su.
Ove bi postrojbe mogle biti potpomognute dodatnim snagama izvan Ukrajine u slučaju da se trebaju pojačati i brzo krenuti. Francuska procjenjuje da bi mogla angažirati gotovo 10.000 vojnika. Britanski premijer Keir Starmer prvi je put objavio u nedjelju navečer da je spreman poslati snage u Ukrajinu kao dio dogovora, ako to bude bilo potrebno.
Francuska i Britanija, jedine dvije nuklearne sile među Europljanima, bile su na čelu rasprava u koje je uključeno najmanje desetak zemalja, uključujući Poljsku, Nizozemsku, Njemačku te nordijske i baltičke države.
Velika slagalica
Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans rekao je za The Washington Post da će trebati više od političke potpore SAD-a. I na konferenciji u Muchenu rekao je da europske zemlje razgovaraju međusobno, ali i sa SAD-om, o tome što svaka zemlja može učiniti.
“Tijekom sljedećih nekoliko tjedana to mora postati konkretnije kada je riječ o brojkama. To je velika slagalica, s mnogo dijelova koje moramo sastaviti”, kazao je.
Dok Trump obećava zaustavljanje rata, europski čelnici potiho raspravljaju o slanju vojnika na ukrajinsko tlo. Neke zemlje oklijevaju po tom pitanju, osobito jer im nisu sasvim jasne namjere SAD-a po pitanju Ukrajine.
Europski saveznici podijeljeni su oko prirode razmještanja, uključujući veličinu i mandat snaga te opseg potrebne potpore SAD-a. Pokušaji izrade vojnih planova također su ometeni činjenicom da su parametri dogovora s Rusijom – poput linija duž kojih bi sukob mogao biti zamrznut – i dalje nedostižni ili ih Trumpov tim nije u potpunosti artikulirao.
Što ako Rusija napadne?
Ipak, dužnosnici smatraju da je potpora SAD-a ključna kako bi djelovala upozoravajuće prema Rusiji i kako bi odvratila ruske snage od napada. Drugo ključno pitanje za Europljane je kako odgovoriti ako Rusija ipak napadne te snage. Jedan od prijedloga bio je klauzula o međusobnoj obrani između zemalja uključenih u europsku koaliciju, koja ne bi djelovala pod zastavom NATO-a.
“Trebalo bi biti jasno da su snage spremne uzvratiti udarac ako budu napadnute i trebale bi biti u mogućnosti brzo se pojačati”, rekao je europski diplomat.
Za mnoge europske države, raspoređivanje bi također zahtijevalo javnu potporu kod kuće i oslanjanje na već opterećene vojne resurse. Francuska ima više manevarskog prostora od drugih. Nekim zemljama, poput Poljske ili Njemačke, predstoje nacionalni izbori i oprezne su s povlačenjem velikih poteza u vrijeme kada je ruski rat u Ukrajini postao sve više ispolitiziran. Neki su također nervozni zbog preuzimanja rizika bez većeg angažmana SAD-a. A Nizozemska će, primjerice, trebati odobrenje parlamenta.
“Ne planiramo slati poljske vojnike u Ukrajinu, ali ćemo podržati, u smislu logistike i političke potpore, zemlje koje bi mogle htjeti pružiti takva jamstva u budućnosti”, rekao je u ponedjeljak poljski premijer Donald Tusk.
Europa razmatra i jačanje naoružanja i obuku ukrajinske vojske, no to bi mogla postati točka prijepora budući da Moskva zahtijeva da Ukrajina značajno smanji svoju vojsku. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je izjavio da vjeruje da je napravljen “značajan napredak po pitanju” europskih trupa u Ukrajini.
“Želimo sigurnosna jamstva ne na papiru, već na zemlji, na moru, u zraku”, poručio je on.
Na pitanje hoće li Rusija biti spremna za europsko raspoređivanje snaga u Ukrajini, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je to “vrlo teško pitanje” o kojem dosad nije bilo “suštinskih rasprava”.
Europski dužnosnici kažu da su dobili mješovite poruke od članova Trumpovog tima dok pokušavaju procijeniti tko što radi i koliko bi tko mogao imati utjecaja na predsjednika.
“U Trumpovom taboru postoje različiti stavovi… Na kraju dana, on je taj koji odlučuje”, rekao je drugi europski diplomat. “Sve bi se moglo promijeniti objavom na društvenim mrežama.”
