Profesor prava o slučaju Agrokor: DORH se nakon svega treba dobro pogledati u ogledalo…

Slučaj "veliki Agrokor" u Newsroomu je komentirao profesor Igor Martinović s Pravnog fakulteta u Rijeci.

Za odluku suda prema kojoj je vještačenje Ismeta Kamala i KPMG-a proglašeno nezakonitim dokazom kaže da je očekivana, piše N1.

“Tu nema ničeg spornog. Ne samo pravno, nego i logički jer naprosto vještak ne može biti niti u jako dobrim niti u jako lošim odnosima s okrivljenikom ili oštećenikom. Tu imamo osobu, odnosno tvrtku koja bila angažirana i na jednoj i na drugoj strani. Nema sumnje da se takva osoba nalazi u sukobu interesa”, smatra Martinović.

Ono što je neobično u cijeloj priči, kaže, je zašto se DORH uopće u sve to upustio. “DORH već u startu zna da je on već bio angažiran, da će KPMG Hrvatska, a ne ta osoba iz Poljske koja ni ne zna hrvatski, morati izvršiti barem dio vještačenja… Riječ je o nečemu što je od samog početka suspektno i to u situaciji kada imate 15 okrivljenika s vrhunskim odvjetnicima. Čak su i u samom DORH-u neki upozoravali da se radi o sukobu interesa i mediji su to govorili, a odlučilo se ići dalje glavom kroz zid i inzistitrati upravo na tom vještaku.”

Martinović podsjeća da su 2018. izašle dvije knjige koje Agrokor spominju kao simbol ortačkog kapitalizma. Ona profesora ekonomije Željka Ivankovića i ona bivše ministrice Martine Dalić.

“Autori pristupaju s različitih pozicija, ali i jedan i drugi kažu da je Agrokor primjer tzv. crony kapitalizma, odnosno dogovorne ekonomije. Zašto to govorim? Postavlja se pitanje tko je onda u takvoj situaciji ta treća osoba, morao je postojati ortak u politici. Postavlja se pitanje treće osobe, to su neke moje spekulacije”, rekao je Martinović.

Koje su sada opcije za DORH? “Hipotetski, DORH može ostati pri ovakvoj optužnici, ali mislim da neće, da će ona biti povučena na doradu koja bi uključivala novo vještačenje. Druga mogućnost je da DORH odustane od optužnice ili da ju izmijeni na način da je razbije na više dijelova. Sve te opcije su otvorene, ali u svakom slučaju posljedica je značajno usdporavanje priče”, objašnjava Martinović.

Što se pak tiče arbitraže u Washingtonu, Martinović povlači paralelu u odnosu na arbitražu INA-MOL. “Ona je tekla i nakon kaznenih presuda u Hrvatskoj koje tamo nisu bile uzete u obzir. Moguće je teoretski da ovdje kazneni postupak završi osuđujućom presudom, a da arbitražni sud Ivici Todoriću dodijeli neki oblik nadoknade štete. Ne mora arbitražni sud uzeti u obzir ono što je pred hrvatskim sudom. Ali sigurno stvari ne stvaraju najbolju sliku o Republici Hrvatskoj.”

Martinović smatra da bi svakako trebao postojati i neki obloki odgovornosti u samom DORH-u.

“Najmanje bi bilo da te osobe u DORH-u, koje su gurale ovakav oblik vještačenja, da budu raspoređene na neke jednostavnije oblike predmeta. DORH se nakon svega ovoga treba pogledati u ogledalo i vidjeti zašto se inzistiralo na ovome kad je puno činjenica koje su ukazivale na ovakav ishod”, rekao je Martinović.

Dotaknuo se i afere Borg. “Koji su ti ortaci ako je Agrokor simbol, koji su to ortaci u državnim institucijama koji su omogućili da se na takav način posluje”, pita se Martinović, prenosi N1.