Profesor Veić tvrdi da je ovo rak-rana borbe protiv korupcije: “O njoj se malo govori”
Umirovljeni profesor s riječkog Pravnog fakulteta, Petar Veić gostovao je u emisiji Newsroom kod naše Nataše Božić gdje su razgovarali o izboru novog ravnatelja USKOK-a i problema kronične korupcije u državi.
“Sve ono što se oko slučaja (Ivan Turudić) dešavalo trebao je biti znak za ozbiljnu uzbunu i za ozbiljno političko bavljenje Državnim odvjetništvom. To je propušteno”.
“On je toliko kompromitiran da tu više zadovoljavajućeg načina rješavanja nema. Mi bismo trebali imati ozbiljan, ukupni društveni reset da bi u ovakvom slučaju mogli postupati onako kako bi trebali – neovisno i nepristrano”, jasan je Veić.
Sven Mišković postaje Turudićevim izborom v.d. ravnatelja USKOK-a…
“Miškovića nisam sretao u javnom prostoru, djeluje vrlo pristojno. Ne bi mogao dati neko mišljenje da bi i taj slučaj mogao biti profaniran.”
“Mozaik koji se u tom slučaju slaže ne daje optimizam. Imamo previše aktera, taj događaj predugo traje, a da zapravo ništa ozbiljno u tom cijelom vremenskom slijedu se nije razbistrilo. Nitko ne pokušava ništa raščistiti – to je užasavajuće. Od 2008. imamo ZKP koji nam je davao nadu, svima koji se tim poslom bavimo, da će se neke stvari početi zdravorazumijske odvijati, međutim to se ne događa.”
Turudić je najavio potrebu mijenjanja ključnih zakona poput ZOKP, o USKOK-u… Zahtjev za efikasnijim radom Uskoka i DORH-a je prioritet svih političkih aktera i samog državnog odvjetnika.
“To je dobar put, dio stručne javnosti od prapočetaka upozorava na to da ova nomenklatura nije dobra na poredbenom planu. Može katalog ostati isti, ali treba postojati diskrecija ravnatelja USKOK-a da on određuje predmete koje će raditi dalje.”
“USKOK na godišnjoj razini ne bi trebao imati više od 50 do 100 predmeta, tek onda možemo od njega nešto očekivati”, istaknuo je Veić.
Hoće li se izvući oni koji kapilarno provode korupciju?
“USKOK može dobro raditi ukoliko mu dobro radi policija. Ima cijeli niz problema – u Hrvatskoj i dalje nema kriminalističke obavještajne djelatnosti. To je jedna vrlo ozbiljna djelatnost gdje se na osnovu dobivenih informacija stvara osnova za daljnje postupanje.”
“Vi u policiji imate 20% kriminalističkih službenika, taj broj je kod nas viši, ukupno gledajući – prevelik. Dugogodišnji problem je da u toj visokoj stručnoj spremi ima 60-ak posto koje nemaju pravno kriminalističku naobrazbu. Njih pripasat da rade složene istrage je – neozbiljno.”
Kadrovski problem je gorući problem državnog odvjetništva i policije. Zadnji natječaj za v.d. ravnatelja Uskoka je propao…
“Bez miga se na takvo mjesto ne može doći. Mi moramo shvatiti to i kakvo je naše stanje glede korupcije. Ako to nismo spremni javno izgovoriti, onda se protiv korupcije ne možemo ni boriti.”
Treba li osnovati Visoko državno odvjetništvo?
“Čemu to atomiziranje, mi smo sa svih katedri kaznenog prava za Kazneni sud da to – nije rješenje. Atomizacija neće donijeti ništa. Oni imaju nekakav normativni okvir koji je po meni zadovoljavajuć. U nas je zadnjih 30 godina taj okvir rijetko kada bio ograničenje. Problem su neformalni politički, klijentelistički utjecaji na državne institucije.
“Mi smo država, koja po određenim algoritmima koji su međunarodno verificirani, ima 15-ak posto BDP-a u korupciji. To je jednako 100 Rafalea. Dakle svaki tjedan mogu dva Rafalea pasti da mi nemamo nikakvih problema. Njemačka ima 4 posto.”
Kako bi se moglo ubrzati procese?
“Institucionalne suradnje nisu dobre. Italija je prve uspjehe u borbi protiv mafije počela stjecati kad je okupila državne odvjetnike, poreznu upravu, dijelove policije, carinu, inspekcijske službe….Tada su počeli uspjesi. Mi imamo cijeli niz propisa koji na to upućuju, međutim svaki radi po svojem. Rak-rana je Porezna uprava o kojoj se malo govori”, zaključio je umirovljeni profesor.
