PROMJENJIVE RATE NA KREDITE SU BOMBA KOJA OTKUCAVA! Ministarstvo financija i HNB imaju savjet za građane: ‘To bi bilo razborito napraviti’

Europska središnja banka (ECB) u listopadu je opet digla kamatne stope, za tri četvrtine boda, produbljujući tako borbu protiv inflacije. Naime, inflacija je u listopadu u EU dosegnula 11,5 posto, što je nova najviša razina otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke. Iako je ECB počela dizati kamate poslije američkog FED-a, čini se kako je sada ubrzala tempo kako bi inflaciju vratila na ciljanu razinu od 2 posto.

ECB je tako jasno poslala poruku i građanima i poduzetnicima da je vrijeme jeftinog novca, barem za jedno duže vrijeme, stvar prošlosti. Ali što to znači za građane opterećene kreditima?

Rasle kamate na kunske kredite

Naime, i u Hrvatskoj već neko vrijeme primjećujemo rast kamatnih stopa. Iz podataka Hrvatske narodne banke proizlazi kako je prosječna kamatna stopa na kunske kredite kućanstvima krajem prošle godine iznosila 2,75 posto, a na kraju rujna ove godine 3,11 posto, što je rast od 0,36 postotnih bodova.

Ipak, usprkos rastu, pooštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci bilježi na svjetskim financijskim tržištima, još uvijek se ne prelijeva u osjetnoj mjeri na kamatne stope na domaće kredite stanovništvu i poduzećima.

Iz Ministarstva financija upozoravaju kako bi se postupno mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije vezanom uz EURIBOR koji je već snažno porastao, što će u kratkom roku biti ublaženo zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite potrošačima.

“Međutim, intenzivna suradnja Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke je kontinuirana, pri čemu su predstavnici obje institucije u više navrata skrenuli pozornost potrošačima na mogućnost sklapanja ugovora o kreditu s fiksnom kamatnom stopom, što je posebno razborito kod dugoročnih kreditnih obveza kao što su stambeni krediti”, napominju iz ministarstva.

Intenzivno prate neizvjesna gospodarska kretanja

Građanima je još uvijek u sjećanju prošla ekonomska kriza kada su se građani koji su imali kredite u švicarskim francima nakon naglog rasta vrijednosti te valute našli u velikim problemima. Nekima od njih rate su gotovo preko noći skočile i za duplo, zbog čega su se mnogi našli u dužničkom ropstvu. Iako je još uvijek teško precizirati hoće li se sličan scenarij dogoditi i nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, mnogi građani su s pravom nervozni.

Na naše pitanje hoće li Vlada reagirati ako rate kredita počnu naglo rasti zbog sve viših kamata, iz Ministarstva financija odgovaraju kako u suradnji s drugim ministarstvima i institucijama intenzivno prate neizvjesna gospodarska kretanja.

“Kao što su i do sada politike i mjere ove Vlade bile usmjerene na očuvanje standarda građana, uz pružanje pomoći kojima je ona najpotrebnija, u tom smislu će i daljnje mjere biti pažljivo i pravodobno osmišljene, pri čemu će se nastaviti pratiti i stambeni krediti”, ističu iz ministarstva.

Iz HNB-a pak upozoravaju građane kako bi učinak rasta kamatnih stopa mogli osjetiti građani koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama te oni kojima je razdoblje početnog fiksiranja razmjerno kratko u odnosu na dospijeće, odnosno oni kojima bi razdoblje fiksiranja moglo isteći u trenutnoj okolini pooštrenih uvjeta financiranja.

“Pritom, najsnažniji učinak rasta referentnih kamatnih stopa na trošak otplate kredita prisutan je kod onih dužnika koji drže kredite razmjerno dugog dospijeća. Naime, u slučaju rasta kamatne stope za jedan postotni bod za svaku dodatnu godinu preostalog dospijeća relativni trošak otplate raste za otprilike 0,5 postotnih bodova. Tako bi primjerice za kredit preostale ročnosti 10 godina uz promjenjivu kamatnu stopu koja trenutno iznosi 3 posto, u slučaju rasta kamatne stope od 1 postotnog boda trošak otplate porastao za nešto više od 5 posto”, navode iz HNB-a.

Građani koji se žele zaštititi od rasta kamatnih stopa imaju na raspolaganju mogućnost odabira kredita s fiksnom kamatnom stopom.