Prosječna neto plaća 7.108 kn: Oko 136.000 radnika zarađuje manje od 3.854 kuna

Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u listopadu bila je 7108 kuna. U godinu dana neto plaće porasle su 361 kn, no u odnosu na prethodni mjesec lagano su pale, za deset kuna, piše u nedjelju Večernji list.

Polovica zaposlenih, oko 684 tisuće, ali bez 202 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, zarađuje manje od 6017 kn. Plaće su u posljednjih godinu dana nominalno porasle nešto više od pet posto, ali zbog inflacije realno su u plusu samo 2%.

Kad je riječ o djelatnostima, najveći rast plaća na godišnjoj razini od nepunih 9 posto ovog puta imaju dva sektora iz gospodarstva, i to ugostiteljstvo i turizam te IT sektor koji uz rast plaća bilježi i najveći porast zaposlenosti.

Najmanje povećanje plaća (2,6%) bilježe ostale uslužne djelatnosti s otprilike 22 tisuće zaposlenih. U javnom je sektoru najveći skok plaća zabilježen u zdravstvu, 6,5%, s tim što zaposleni u bolnicama imaju u prosjeku oko 9600 neto, a ostale djelatnosti zdravstvene zaštite oko 8500 kuna neto plaće. U socijalnoj skrbi prosječna je plaća oko 6100 kuna. Kad je o obrazovanju riječ, u vrtićima je prosječna plaća oko 6200 kn, osnovnim školama oko 7800 kn, srednjim školama oko 7900 kn, a na fakultetima blizu 11 tisuća kuna. Državna uprava ima prosječne plaće nešto ispod 8200 kuna.

Deset posto zaposlenih s najnižim plaćama, bez obrta, zarađuje manje od 3854 kn neto, a u toj je skupini oko 136 tisuća zaposlenih. Isti broj najbolje plaćenih u državi zarađuje na mjesec više od 11.033 kn neto. Kretanje plaća ovisno je i o ponudi radne snage pa je sektor turizma i ugostiteljstva ove godine morao povećati plaće više od ostalih kako bi dobili radnike. Građevinski sektor je u velikom naletu i po zapošljavanju i po obujmu građevinskih aktivnosti, no plaće su im rasle sporije od prosjeka – oko 4 posto.

Prerađivačka je industrija povećala prosječne plaće u godini dana za stotinjak kuna, na 6572 kn. Najveća su prosječna primanja, oko 10.800 kn, u IT sektoru. Institut za javne financije objavio je istraživanje svog istraživača Josipa Franića i poljskog koautura Stanisława Cichockog koje pokazuje da svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj (27%) prima veće iznose plaće od onih koji su prijavljeni nadležnim institucijama, pri čemu više od polovine njih čini to na mjesečnoj bazi. Prema istraživanju provedenu u rujnu 2019. godine, svaki sedmi zaposlenik u EU ne bi imao ništa protiv namjernoga umanjenja porezne osnovice radi isplate dijela plaće nezakonitim putem.

Hrvatska se nalazi pri samome vrhu liste, sa 17,6% ispitanika koji bi pristali na isplatu manjih iznosa u gotovini te 7% onih koji bi prihvatili ponudu bez obzira na iznos. Spremnost za takve isplate najmanja je u Portugalu (svega 4%), a najviša u Nizozemskoj (25%). Ekonometrijska analiza anketnih podataka identificirala je nizak porezni moral, razmjerno niska primanja umirovljenika te manjak povjerenja u društvu kao temeljne odrednice ovakvih stavova. Autori zaključuju da posebno zabrinjava snažna potpora mladih ovakvoj strategiji umanjenja porezne obveze, što ukazuje na realnu opasnost njezina širenja, donosi Večernji list.