Provjerili smo kakva su pravila za ovrhu na plaći u 2022. godini i koja su sve primanja izuzeta

Poslodavac provodi ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima na temelju pravomoćnog i ovršnog javnobilježničkog rješenja ili ovjerene privatne isprave dužnika (zadužnica, mjenica i sl.).

Ako poslodavac primi više naloga za ovrhu na plaći istog radnika, dužan je oformiti redoslijed naplate, s time da je za formiranje redoslijeda kod rješenja o ovrsi ključan datum podnošenja prijedloga za ovrhu, a kod privatne isprave dužnika datum zaprimanja isprave.

U provedbi ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima poslodavac je dužan voditi računa o ograničenjima ovrhe te primanjima koja su izuzeta od ovrhe.

Ograničenja od ovrhe

Dio plaće koji podliježe ovrsi ovisi o visini prosječne plaće iz prethodne godine. Iznos relevantan za utvrđivanje ovrhe u 2022. godini je 7086 kuna, koliko je iznosila prosječna plaća u razdoblju siječanj-kolovoz 2021.

Ako je ovršenikova plaća jednaka ili veća od prosječne plaće, za većinu tražbina nastalih zbog neplaćenih računa od ovrhe je zaštićen iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće.

Manji iznos, polovina prosječne plaće u RH, zaštićen je ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.

Najmanji iznos zaštićen je u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, a riječ je o četvrtini prosječne plaće.

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od utvrđene prosječne neto plaće, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u RH.

Zaštićeni dio ako je plaća veće od prosjeka

Konkretno, ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 7068 kuna, prilikom naplate većine tražbina od ovrhe se izuzima iznos od 4724 kune.

Ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićen od ovrhe je iznos od 3543 kune.

U slučaju ovrhe radi uzdržavanja djeteta izuzima se 1.771,50 kuna.

Zaštićeni dio ako je plaća manja od prosjeka

Ako je neto plaća radnika manja od 7086 kuna, prilikom naplate većine tražbina od ovrhe se izuzimaju tri četvrtine neto plaće, ali ne više od 4724 kune.

Ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzima se polovina plaće, a ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta, izuzima se četvrtina plaće.

Ista pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se i na druga primanja (mirovine, honorari, primici od obavljanja samostalne djelatnosti i sl.) osim onih koji su zakonom potpuno izuzeti od ovrhe.

Zadnjim izmjenama Ovršnog zakona iz 2020. od ovrhe su izuzeti neoporezivi prihodi koje isplaćuje poslodavac, poput božićnice, novčane nagrade za rezultate rada, jubilarne nagrade i sl.

Od ranije su od ovrhe izuzeti brojni drugi primici, poput socijalne naknade, naknade za nezaposlenost, doplatka za djecu, stipendija i sl. Listu svih primitaka koji su u potpunosti ili djelomično izuzeti od ovrhe pogledajte ovdje.