Rast mirovina ne prati stvarnost: hrvatski umirovljenici na rubu siromaštva

Umirovljenici u Hrvatskoj na rubu preživljavanja: mirovine rastu, ali život je sve skuplji

Iako statistike bilježe rast mirovina, svakodnevica velikog broja umirovljenika u Hrvatskoj sve je teža. Cijene hrane, energenata i režija dosegle su razinu koja za mnoge starije građane znači odricanje od osnovnih potreba. Štednja, koja je nekada bila moguća, danas je za većinu postala nemoguća misija, a pomaganje djeci i unucima tek blijedo sjećanje na neka druga vremena.

Prosječna mirovina za oko 1,23 milijuna korisnika iznosi 611 eura. U tom se iznosu nalaze i mirovine ostvarene prema posebnim propisima, poput onih za saborske zastupnike, branitelje, vojnike i policijske službenike. Kada se iz statistike izuzmu niske isplate prema međunarodnim ugovorima, prosječna mirovina raste na oko 690 eura. No stvarnost većine umirovljenika znatno je drukčija – prosječna tzv. radnička mirovina iznosi svega 561 euro, odnosno 637 eura bez međunarodnih ugovora.

Usporedbe s Europskom unijom dodatno naglašavaju razmjere problema. Hrvatska je i dalje daleko ispod europskog prosjeka mirovina, dok su troškovi života, osobito hrane, u velikoj mjeri izjednačeni s onima u znatno bogatijim državama. Rezultat je sve veći jaz između prihoda umirovljenika i realnih troškova svakodnevnog života.

Na to upozorava i predsjednica Sindikat umirovljenika Hrvatskea, Višnja Stanišić, ističući da rast mirovina ne prati rast cijena. Poskupio je smještaj u domovima za starije osobe, struja, plin i ostale režije, ali najveći udar došao je iz trgovina, gdje su osnovne životne namirnice postale preskupe za velik dio umirovljenika.
Govoreći o politici poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, Stanišić smatra da se ona ne provodi kako bi stariji građani imali veća primanja i bili aktivniji, već prvenstveno radi financijske koristi države – da se što dulje uplaćuju doprinosi, a što kraće koriste mirovine.

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš upozorava da problem niskih mirovina nije nov. Prema njegovim riječima, današnji iznosi posljedica su odluka donesenih prije 10, 15 ili čak 20 godina, kada su mirovine već u startu bile niske. Velik broj ljudi otišao je u mirovinu relativno rano, s manjim brojem godina staža, što se danas izravno odražava na visinu njihovih primanja.

Iza brojki kriju se teške životne priče. Mnogi umirovljenici priznaju da jedva pokrivaju osnovne troškove, a neki doslovno broje svaki euro do kraja mjeseca. Ima onih kojima, nakon što plate stanarinu i režije, ostane tek nekoliko eura dnevno za hranu. Drugi kažu da su nekada mogli nešto uštedjeti i pomoći djeci, dok danas više nemaju nikakvu financijsku sigurnost.

Unatoč rekordnim usklađivanjima mirovina posljednjih godina, standard umirovljenika i dalje nezaustavljivo pada. Bez ozbiljnijih mjera koje bi istodobno povećale najniže mirovine i obuzdale rast osnovnih životnih troškova, sve je izglednije da će velik dio umirovljenika u Hrvatskoj i dalje živjeti na samom rubu siromaštva.