Raste broj nezakonitih prelazaka granice: Čak i azilanti bježe iz Hrvatske

Hrvatska je izbjeglicama i migrantima samo tranzitna zemlja – čak i azilanti, pa i oni koji su u našu zemlju stigli programom relokacije temeljem europske solidarnosti iz kampova u Grčkoj i Italiji – masovno bježe.

U Hrvatskoj ostane tek njih nešto više od 10 posto. Brojke pokazuju da je odlazak iz Hrvatske gotovo nemoguće zaustaviti i da je Hrvatska samo prepreka migrantima na putu do željenih odredišta. Od 250 preseljenih osoba koje je RH primila u sklopu mehanizma EU solidarnosti, u Hrvatskoj je ostalo njih samo 67, što znači da je 73,6 posto odlučilo da ne želi ostati u državi u koju su ih doveli iz prenatrpanih kampova.

Čak i oni koji zatraže azil u Hrvatskoj kao prvoj državi EU u koju stupe, i što im Hrvatska mora ponuditi u trenutku kad dođu na njezin teritorij, ovdje ne ostaju čak ni do završetka procesa, već nastavljaju put prema zapadnoj Europi, navodi Večernji list.

U posljednje četiri godine u Hrvatskoj je podneseno 6873 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, no 5031 azilanta – što je 73,2 posto – nije dočekao kraj procedure, nego je jednostavno otišao dalje. Brojke od lani su još drastičnije – tijekom 2020. godine podnesena su 1932 zahtjeva za azilom, no njih 1675 – što je čak 87% – obustavljeno je. Naime, dok traje procedura dobivanja azila, kao i nakon toga, tražitelji se smiju slobodno kretati, što iskoriste da krenu dalje prema zapadnim zemljama.

Eklatantan primjer odbijanja ostanka bio je već dogovoreno preseljenje 12 maloljetnica bez pratnje, i jednog novorođenčeta, koje su trebali stići u Hrvatsku iz kampova na grčkim otocima nakon što je Hrvatska, s još 10-ak EU država, odgovorila na apel grčkih vlasti da im pomognu i sve pripremila za njihov dolazak u Lipik, da bi se maloljetnice u posljednji tren predomislile, možda pod nečijim utjecajem, i izrazile namjeru za azilom u Nizozemskoj.

Ovakvi podaci ne govore samo da je RH migrantima tranzitna zemlja, već i da se obilato zloporabi institut međunarodne zaštite RH i od nezakonitih migranata, kao i onih koji su zakonitim putem – preseljenjem ili premještajem – došli ili bili na putu u Hrvatsku.

Također, ove brojke i nedavni događaji s maloljetnicama otvaraju i pitanje politizacije migracija i migranata, prije svega u kontekstu agende prikazivanja Hrvatske kao države antimigrantskog raspoloženja i politike uoči hrvatskog pridruživanja Schengenu. Istovremeno, lagano raste broj nezakonitih prelazaka hrvatske granice. U prva tri mjeseca 2021. evidentirano je 3267 slučajeva, što je na razini lanjskih kretanja, dok se u odnosu na isti mjesec 2019. bilježi 17% povećanja.

U odnosu na 2019., pritisak nezakonitih migracija, kojem je Hrvatska već godinama izložena, nastavio se i tijekom 2020. uz povremene kratkotrajne oscilacije na mjesečnoj razini.

Tijekom 2020. evidentirana su 29.094 slučaja nezakonitih prelazaka granice, što je 43,5 posto više slučajeva nego 2019. kada je evidentirano 20.278 slučajeva.

Da Hrvatska migrantima nije cilj nego samo prepreka na putu prema drugim odredištima, u koja žele stići na bilo kakav način, pokazuje i podatak da je lani iz Slovenije u Hrvatsku vraćena 9871 osoba, a u prva četiri mjeseca 2021. godine njih 607.