Raste uvoz radnika iz trećih zemalja: Najveća potreba u građevini, ugostiteljstvu…

U zadnjih 20 godina samo je jednom bio zabilježen veći broj prijavljenih na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u špici sezone nego što je to slučaj sad. Bilo je to 2008. godine, kad je broj osiguranika dosegao 1,639 milijuna, pokazuju podaci iz jednog od internih izvješća izrađenih u Zavodu. U međuvremenu je ekonomska kriza učinila svoje, uslijedio je kontinuirani pad koji je trajao sve do 2014. godine kad je na 31. srpnja bilo samo 1,467 milijuna osiguranika (istodobno, bilo je gotovo 330 tisuća nezaposlenih). Uzlazni trend, započet 2015. godine, prekinut je samo lani, kad je gospodarstvo poljuljala koronakriza.

No prema prošloga tjedna objavljenim podacima HZMO-a, trenutačno je broj zaposlenih opet visok, porastao je na 1,606 milijuna, što je za 0,38 posto više nego u isto vrijeme pretpandemijske 2019. godine. U odnosu pak na isti mjesec 2020. godine, rast je značajniji, točnije 3,36 posto, piše novac.jutarnji.

Podaci o osiguranicima, koji usred ljeta govore i o sezonskom zapošljavanju, plastičan su odraz ekonomskih kretanja, ali njihov kontekst kaže i ovo: u 2019. godini je stopa nezaposlenosti bila smanjena na povijesno nisku razinu, ispod sedam posto te je nastao problem nedostatka radnika u nekim sektorima, što je pak dobrim dijelom rezultat i pojačanog iseljavanja u godinama nakon ulaska Hrvatske u EU.

Paralelno, u Hrvatskoj raste uvoz radnika iz trećih zemalja, posebno u graditeljstvu i turizmu. Inače smo zemlja gdje samo 67 posto domaćeg stanovništva u dobi od 20 do 65 godina sudjeluje na tržištu rada, a stopa registrirane nezaposlenosti je sad 7,5 posto (podaci Državnog zavoda za statistiku). U komentaru najnovijih brojki iz HZMO-a, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ukazuju na investicije u graditeljstvu i dobru turističku sezonu, a na pitanje o utjecaju stranih radnika odgovaraju kako je “za pretpostaviti da na povećanje broja osiguranika utječe i uvoz radne snage iz inozemstva”, na što ukazuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim dozvolama za boravak i rad.

Najveći broj dozvola ove godine izdan je, naime, u graditeljstvu (22.799) te turizmu i ugostiteljstvu (12.396). Vezano djelomično uz to, ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca ukazuje na promjene u strukturi osiguranika, odnosno zaposlenih prema djelatnostima – većina povećanja broja osiguranika u odnosu na 2019. dolazi iz zapošljavanja u sektoru građevinarstva, a nakon toga slijedi sektor informacija i komunikacija.