Rastuće tenzije: Rusija prijeti NATO-u dok rat u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu

Kako rat u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu, odnosi između Rusije i zapadnih sila dodatno se pogoršavaju. Šef ruske vanjske obavještajne službe, Sergej Nariškin, upozorio je kako su sigurnosne službe Rusije i Bjelorusije spremne na preventivne mjere u slučaju daljnje eskalacije sukoba.

Nariškin je naglasio da bi svaki pokušaj napada na Rusiju ili njezinog saveznika Bjelorusiju izazvao odgovor usmjeren prema cijelom NATO savezu. Posebno je istaknuo Poljsku i baltičke zemlje kao potencijalne prve mete.

„Vidimo povećanu razinu napetosti, osobito od strane Francuske, Njemačke i Velike Britanije, i zbog toga moramo biti spremni djelovati unaprijed“, izjavio je Nariškin prema izvješćima TASS-a i RIA Novosti. Dodao je kako Rusija ostaje pri svojim ratnim ciljevima – uključujući demilitarizaciju, „denacifikaciju“ Ukrajine i priznavanje trenutačnih ruskih granica, koje obuhvaćaju i okupirane ukrajinske teritorije.

Optužbe prema Ukrajini i Zapadu

Nariškin je optužio ukrajinsko vodstvo da namjerno odugovlači rat kako bi ostalo na vlasti i izbjeglo odgovornost za, kako je naveo, „pogubne odluke“. Posebno je kritizirao Poljsku zbog povećane vojne aktivnosti na granici s Rusijom i Bjelorusijom, tvrdeći da time destabilizira cijelu regiju.

Moskva također zadržava oštar stav prema Estoniji, Litvi i Latviji – bivšim sovjetskim republikama koje strahuju da bi mogle postati sljedeće mete. „Ako dođe do sukoba s NATO-om, oni koji ga najviše forsiraju – poput političkih elita u Varšavi i baltičkim prijestolnicama – prvi će snositi posljedice“, poručio je Nariškin.

Bjelorusija kao saveznik i eskalator

Bjelorusija, čvrsti saveznik Rusije, nastavlja podržavati vojnu operaciju u Ukrajini. Predsjednik Aleksandar Lukašenko dopustio je stacioniranje ruskog nuklearnog oružja na svom teritoriju – potez koji je naišao na oštre reakcije Zapada. Minsk je zbog toga isključen iz više međunarodnih organizacija, a posebno su kritizirani postupci poput deportacije ukrajinske djece.

Lavrov: Ne odustajemo od teritorija

U sličnom tonu govorio je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, podsjetivši da je predsjednik Vladimir Putin još u lipnju 2024. iznio ključne zahtjeve: Ukrajina se mora odreći NATO ambicija i povući se iz svih teritorija koje Rusija smatra svojim.

Lavrov je istaknuo kako Moskva neće odustati od Krima i dijelova Donbasa, dodavši da Zapad ignorira volju ljudi na tim područjima. Rusija, tvrdi on, kontrolira oko petinu ukrajinskog teritorija – uključujući Krim te dijelove Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške regije.

Zanimljivo, Lavrov je pozitivno govorio o administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, navodeći da su njegovi ljudi „pokušali dublje razumjeti situaciju“, za razliku od europskih čelnika koje je nazvao „pomahnitalima“.

Signali prema pregovorima

Američki izaslanik Steve Witkoff sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 11. travnja u Sankt Peterburgu. Nakon sastanka izjavio je da je razgovor bio konstruktivan te da postoji spremnost za postizanje mirovnog sporazuma, koji bi uključivao rješavanje statusa okupiranih teritorija.

S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da se ruska agresija neće zaustaviti na Ukrajini. U intervjuu za CBS poručio je da Rusija ima šire imperijalne ambicije, a rat bi mogao prerasti u globalni sukob ako se ne zaustavi: „Sve ovo bi moglo prerasti u Treći svjetski rat’“.