Ravnatelji općih bolnica ne žele odgovarati za dugove. Beroševa reforma izazvala snažan revolt

Ravnatelji općih bolnica koje su 1. siječnja prešle pod kapu države, više ne žele odgovarati za njihovo poslovanje. Na prvu neobičan stav iskazali su u očitovanju koje je Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), kao predstavnik ravnatelja, poslala ministru Viliju Berošu. Očitovali su se na prijedlog statuta općih bolnica sastavljen u Ministarstvu zdravstva, kojim se utvrđuje da je ravnatelj odgovoran za poslovanje bolnice, a koji im zbog načina na koji je posložen zdravstveni sustav nikako nije »legao«. Nemoguće je, kažu, preuzeti odgovornost za poslovanje bolnice kad im uvjete poslovanja određuju – drugi.

Uvjeti poslovanja

– Ravnatelj bolnice ne može utjecati na niz faktora koji utječu na poslovanje bolnice, stoga ne može biti odgovoran za njeno poslovanje. Ravnatelj ne može odbiti pružanje zdravstvene zaštite pacijentima, a rad organizira u uvjetima poslovanja na koje nema nikakvog utjecaja. Cijene zdravstvenih usluga i maksimalni iznos ugovornih sredstava, tzv. limite, jednostrano određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, pri čemu ravnatelji ne mogu ni na koji način utjecati na utvrđivanje cijena i limita, podsjećaju iz UPUZ-a te dodaju kako ravnatelji bolnica ne sudjeluju ni u definiranju iznosa plaća i drugih materijalnih prava, jer su one određene kolektivnim ugovorom i uredbom o koeficijentima, ali ih moraju u potpunosti i na vrijeme platiti radnicima.

S druge strane, gotovo sve bolnice u Hrvatskoj redovito posluju negativno, unatoč povremenim sanacijama iz državnog proračuna. To je, poručuju iz UPUZ-a, dokaz da negativno poslovanje bolnica nije odraz rada ravnatelja, već su bolnički minusi posljedica niskih cijena zdravstvenih usluga, premalih bolničkih limita, a onda i demografskih trendova, cijena roba i usluga na tržištu te drugih uvjeta poslovanja.

U UPUZ-u očekuju da će se zbog jednostranog određivanja cijena HZZO-a i sustava u kojem niske cijene usluga bolnicama ne pokrivaju trošak pruženih usluga, u narednim mjesecima nastaviti negativno poslovanje većine bolnica. Uvrštenje odgovornosti ravnatelja u nove statute bolnica dovelo bi, tvrde, do političkog problema – ili će biti potrebno razriješiti većinu ravnatelja ili će doći do kršenja odredbi statuta.

Na ovu temu održat će sutra sastanak s ministrom Berošem, a očekuju da će novi statuti preciznije definirati prava i obaveze.

– Objektivno ravnatelj i po zakonu jest odgovoran za poslovanje bolnice, nema tko drugi to biti, ali su mu alati vrlo suženi. Ravnatelji više nemaju alata kojima bi upravljali tako da u pravom smislu budu odgovorni za poslovanje bolnice. Zato njihovu odgovornost treba definirati tako da se uzmu u obzir okolnosti na koje ravnatelj više apsolutno ne može utjecati, objašnjava Dražen Jurković, direktor UPUZ-a.

Nejasno i nedorečeno

Prijedlog novog statuta općih bolnica sastavljen u MIZ-u nejasan je i nedorečen, pa bi mogao stvoriti probleme u primjeni.

– Prijedlog statuta previše je pjesnički. To bi trebala biti vrlo jasno definirana pravna forma, gdje se znaju prava i obaveze, a ne da ima prostora tumačiti se ovako i onako. Previše je tu nedorečenosti, ocjenjuje Jurković.

U statutu je važno naglasiti, smatra, da je odgovornost ravnatelja bolnica vrlo relativna u odnosu na alate koji su im na raspolaganju. U protivnom, i zdravstvena administracija mogla bi doći u nezgodnu situaciju.

– Ministar je preuzeo bolnice, imenovat će upravna vijeća i ravnatelje bolnica, a dogodit će se da će za od tri do šest mjeseci bolnice poslovati negativno. Pa što će onda, smjenjivati ih, pita se Jurković i zaključuje kako sve dok se ne redefiniraju uvjeti poslovanja bolnica »treba biti malo fleksibilniji«.

Iz resornog ministarstva ravnateljima općih bolnica stigao je još jedan dvojben zahtjev, onaj za izmjenom naziva bolnica, kraj kojih – smatraju u MIZ-u – ne bi trebalo stajati oznaka »županijska«. U UPUZ-u nisu skloni ni toj inicijativi, jer je to – kažu – nepotreban trošak u ionako financijski opterećenom zdravstvenom sustavu. Promjena naziva stajala bi bolnicu, računaju i više od 50.000 eura.

– Semantička promjena naziva bolnice zahtijeva značajno vrijeme za usklađenje svih akata, upisa u registrima, vizualnog identiteta te velik financijski trošak zbog promjena neonskih svjetala i drugih oznaka, tabli, pečata, štambilja, internetske stranice, loga i slično, podsjećaju iz UPUZ-a. Ovisno o specifičnim okolnostima svake bolnice, promjena naziva značit će i šest mjeseci rada na usklađenju te trošak koji može prelaziti 50.000 eura, ističu. »Opće bolnice nastavljaju raditi na istom teritorijalnom području, pružati zdravstvenu zaštitu istom krugu pacijenata u istim djelatnostima, pa promjena naziva nije vezana uz suštinsku promjenu načina rada tih bolnica«, poručuju ministru ravnatelji, uz zahtjev da bolnice zadrže postojeće nazive.

CEZIH s poteškoćama do listopada

Uz financijske dubioze bolničkog sustava, ministra Vilija Beroša pritišće i informatička nestabilnost. Jučer je CEZIH opet pao, na nezadovoljstvo stotina pacijenata. Iz HZZO-a su nam prenijeli tumačenje Ericsson Tesle o uzrocima učestalih ispada sustava:

– Uslijed radova na optimizaciji sustava CEZIH na novoj platformi od jutros su zabilježene poteškoće u radu sustava. Odmah se pristupilo detekciji i žurnom otklanjanju problema te je sustav ponovno u funkciji. Očekuje se da će radovi na optimizaciji sustava trajati do početka listopada. Ispričavamo se korisnicima zbog poteškoća uzrokovanim jutrošnjim problemima u radu sustava, poručili su.