REFORMA MIROVINSKOG SUSTAVA Za 120 tisuća umirovljenika mirovina će početkom 2026. porasti za 55 eura. Evo što se mijenja
Među aktualnim zakonskim izmjenama u mirovinskom sustavu je i ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine nakon navršene 70. godine života. Provjerili smo kakvi su trenutni uvjeti za ranije umirovljenje te što zakonske izmjene znače za postojeće i buduće korisnike prijevremene mirovine
Prema sadašnjim pravilima, pravo na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu imaju osobe koje navrše 60 godina života, uz 35 godina mirovinskog staža.
Prijevremeni umirovljenici nemaju pravo na punu mirovinu. Trenutno se polazni faktor umanjuje za 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, što označava svojevrsnu kaznu (penalizaciju) kojom se umanjuje iznos mirovine zbog ranijeg umirovljenja u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. Penalizacija ujedno služi kao motivacija za dulji ostanak u svijetu rada.
Izračun penalizacije
Penalizacija se izračunava umanjenjem mirovine za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Dakle, ako osoba ranije ode u mirovinu, mjesečni iznos koji će primati bit će manji za 0,2 posto za svaki mjesec u odnosu na zakonski uvjet.
Primjerice, ako odluči umiroviti se tri godine (36 mjeseci) ranije, penalizacija će iznositi 36 x 0,2% = 7,2%. To znači da će joj mirovina biti umanjena za 7,2 posto u odnosu na punu starosnu mirovinu.
Ministarstvo: Ukidanjem penalizacije ispravlja se nepravda prema prijevremenim umirovljenicima
Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, od 1. siječnja 2026. korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenje nakon navršene 70. godine života.
Njezinim ukidanjem zakonodavac je prihvatio zahtjev umirovljeničkih stranaka i udruga, a one su upozoravale da je doživotna penalizacija nepravedna s obzirom na to da osobe koje idu u prijevremenu mirovinu imaju u prosjeku više staža od redovnih umirovljenika.
Stoga je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u obrazloženju ove mjere kao jedan od razloga navelo ispravljanje postojeće nepravde. Uz to, ova mjera predstavljena je kao dio općeg poboljšanja životnog standarda starijih osoba.
Više staža, trajno umanjene mirovine
Hrvatska ima više od 176.000 osoba u prijevremenoj mirovini. Ona u prosjeku iznosi 572 eura, a prijevremeni umirovljenici u prosjeku imaju 36 godina staža. S druge je strane puna starosna mirovina u prosjeku 61 euro veća, iznosi 633 eura, a prosječan staž tih umirovljenika iznosi oko 32 godine, odnosno četiri godine manje. Korisnici koji odlaze u mirovinu sa 60 godina života prosječno primaju mirovinu 22 godine, a oni koji se umirovljuju sa 65 godina koriste je oko 18 godina.
Prijevremene mirovine rastu za oko 55 eura
Nova odredba stupit će na snagu početkom 2026. godine, a u praksi to znači da od prvog dana idućeg mjeseca u kojem korisnik navrši 70 godina HZMO više neće umanjivati njegovu mirovinu zbog ranijeg umirovljenja. Odredba se odnosi na postojeće korisnike i sve nove korisnike prava na prijevremenu mirovinu.
Pritom treba naglasiti da će svi postojeći korisnici prijevremene starosne mirovine stariji od 70 godina automatski dobiti punu mirovinu, ali neće imati pravo na retroaktivnu isplatu razlike.
Trenutačno se u prijevremenoj mirovini nalazi oko 120 tisuća osoba starijih od 70 godina i ona bi im, kad najavljena promjena zakona stupi na snagu, trebala narasti oko 55 eura.
Nestić: Ukidanjem penalizacije povećava se nepravda prema redovnim umirovljenicima
Neki stručnjaci smatraju da ukidanje penalizacije predstavlja nepravdu prema starosnim umirovljenicima i poticaj za ranije umirovljenje. Konkretne argumente protiv ukidanja penalizacije iznio je ekonomski stručnjak Danijel Nestić. Prema njegovom mišljenju, iznos u slučaju prijevremenog umirovljenja mora trajno biti niži zbog dužeg očekivanog vremena korištenja mirovine.
Kao ilustraciju, u svojoj je analizi ponudio primjer dviju osoba s identičnim primanjima, na razini prosječne plaće, i 40 godina radnog staža. Prva, koja ove godine ode u mirovinu sa 65 godina, dobit će 690 eura mirovine dok će drugoj, koja sa 60 godina odluči otići u prijevremenu mirovinu, iznos pasti na 607 eura.
Bez obzira na umanjenje, prijevremeni umirovljenik dobit će do 70. godine deset tisuća eura više od osobe koja ode u mirovinu sa 65 godina, naravno požive li u skladu s demografskim trendovima. Nakon što se ukine penalizacija starijima od 70 godina, ta se razlika dodatno povećava na nešto više od 23 tisuće eura u korist prijevremene mirovine do očekivane dobi od 84 godine i tri mjeseca.
Drugim riječima, Nestić smatra da i postojeći sustav ide u korist prijevremenih umirovljenika, a aktualnim promjenama samo se povećava nepravda prema umirovljenicima koji primaju redovnu mirovinu.
